Sindikati pozdravljaju najavu iz članaka u današnjem Novom listu da Vlada planira povećati iznos minimalne plaće, kao što su to zatražili prošlog tjedna u pismu upućenom premijeru Zoranu Milanoviću, no zasad nemaju nikakve službene potvrde niti odgovora iz Vlade na tu inicijativu
Pozivajući se na neslužbene izvore, Novi list tvrdi da Vlada planira povećati iznos minimalca, koji od 2009. godine iznosi 2.814 kuna bruto, na 3.040,44 kune, što znači da bi bruto iznos minimalne plaće rastao za nepunih 230 kuna. Taj bi se iznos primjenjivao od 1. lipnja ove godine do kraja svibnja iduće godine.
Drago nam je ako netko u Vladi tako razmišlja, no očekujemo da nas iz Vlade pozovu na razgovor i nadamo se kako se socijalni dijalog neće opet voditi preko medija, izjavio je Hini koordinator sindikalnih središnjica Mladen Novosel
Po pisanu Novog lista, neslužbeno se doznaje kako Vlada planira zadržati udio minimalne plaće u prosječnoj plaći koji po Zakonu o minimalnoj plaći iznosi 39 posto. Kako je prosječna plaća u državi lani iznosila 7.796 kuna, to znači da bi minimalna plaća trebala porasti na 3.040,44 kune.
Prošle srijede pet sindikalnih središnjica zatražilo je u pismu Vladi izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima bi se od 1. lipnja osiguralo da minimalna bruto plaća za rad u punom ranom vremenu iznosi 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće.
Također su zatražili povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći za dva posto godišnje, čime bi u idućih pet godina udjel minimalca u prosječnoj bruto plaći dosegnuo 50 posto, što je bila intencija Zakona i usuglašeni cilj Vlade, sindikata i poslodavaca.
Sadašnjom formulom za izračun minimalne plaće taj je cilj nemoguće postići, jer udio minimalne plaće u prosječnoj plaći kontinuirano pada - s 39 posto u vrijeme donošenja zakona, na sadašnjih 36 posto.
Sindikalci upozoravaju da prosječna hrvatska plaća iznosi trećinu europske, te da 68 posto hrvatskih radnika prima plaću ispod prosječne, a oko 115 tisuća radnika prijavljeno je na minimalnu plaću.
No, povećanje minimalne plaće ne bi se odnosilo samo na tih 115 tisuća radnika, već bi utjecalo na rast plaća dodatnih stotinjak tisuća radnika. Naime, mnogim je radnicima čije su plaće ugovorene kolektivnim ugovorima minimalac osnova za izračun primanja, odnosno iznos minimalca se množi s koeficijentom složenosti radnog mjesta, pa bi rast minimalne plaće imao znatno veći obuhvat.
