Tek što je Danska dozvolila gradnju Sjevernog toka 2 svojim dijelom baltičkog podmorja, taj se plinovod susreo s novom preprekom jer njemački parlament nije donio zakon kojim se ograničava plinska direktiva EU-a, piše u ponedjeljak agencije RIA
Treći energetski paket EU-a i unutar njega plinska direktiva, kaže da bi operator bilo kojeg međunarodnog plinovoda u Europi trebao rezervirati pola kapaciteta za druge dobavljače, pored onih za glavnoga. Izvorno se odnosila na kopnene cjevovode, ali u svibnju ove godine proširena je na podmorske, pa se odnosi i na Sjeverni tok 2. U slučaju toga plinovoda to znači da bi polovica njegovih kapaciteta trebala biti otvorena za druge dobavljače, osim ruskog Gazproma.
"Dužnosnici EU-a zagovaraju diversifikaciju i energetsku sigurnost. To je razumljivo, ali činjenica je da Sjeverni tok 2 izravno povezuje Lenjingradsku regiju u Rusiji s njemačkim Greifswaldom i nikakvi dopunski priključci nisu u planu, kao i to da nijedna baltička zemlja ne može računati na proizvodnju plina koja bi bila dostatna za ozbiljniji izvoz u zapadnu Europu", kažu RIA-ini komentatori.
vezane vijesti
Upozoravaju da bi rezervacija polovine kapaciteta za alternativne dobavljače za investitore u Sjeverni tok značila uzaludno potrošenih pet milijardi eura, a za europske potrošače nestašicu plina.
Nijemci su toga itekako svjesni, kaže se u članku, pa su zastupnici Bundestaga predložili zakon o izuzimanju stranih plinovoda iz zahtjeva Trećeg energetskog paketa ako su financirani prije 23. svibnja 2019., a njihova prva točka povezivanja sa zajedničkom europskom mrežom je u Njemačkoj i nema prijetnje od konkurencije i sigurnosti u EU-u.
"Sjeverni tok 2 potpuno ispunjava te uvjete: europski investitori - OMV, Wintershall, Shell, Uniper i Engie - izdvojili su novac za projekt puno prije svibnja ove godine", piše RIA, no dodaje da nije bilo dovoljno glasova u Bundestagu, a druga rasprava je odgođena za neodređeno vrijeme.
RIA tvrdi da je Berlin odgodio zakonski projekt ne želeći sukob s Europskom komisijom, koja, kako se navodi, drži stranu Ukrajini i Poljskoj. Naime, uoči glasanja u njemačkom parlamentu Kijev je upozorio da će se u slučaju prihvaćanja izuzetka od trećeg energetskog paketa žaliti sudu EU-a.
Rusi te ukrajinske prijetnje objašnjavaju strahom od gubitka tranzitnih prihoda, jer uznapredovali Tuski tok na jugu i Sjeverni tok, znače da će Rusija uskoro izvoz plina u Europu moći obavljati bez uporabe ukrajinskog plinsko-transportnog sustava.
No, najveći problem Berlina nikako nije Kijev, tvrdi RIA, nego Poljska koja u slučaju realizacije Sjevernog toka 2 također gubi dio tranzita, ali je za razliku od Ukrajine punopravna članica EU-a i ima znatan utjecaj u Bruxellesu.
Moskva razumije da Berlin ne želi izravnu konfrontaciju s Bruxellesom, pa su u u Gazpromu, tvrdi RIA, pripremili rezervnu varijantu koja svima čuva obraz, a ostvaruje cilj.
Pozivajući se na njemački Handelsblatt, RIA tvrdi da je Gazprom osnovao tvrtku koja će postati operator odjeljka Sjevernog toka 2 dužine 12 nautičkih milja koji prolazi kroz njemačke teritorijalne vode, odnosno spada pod direktivu EU-a o plinu, a ostatak rute prolazi u međunarodnim vodama, za koje ne vrijede EU-ovi zahtjevi.
Kao rezultat toga, provela bi se direktiva o obveznom razdvajanju funkcija između opskrbljivača i plinovoda te bi Sjeverni tok radio punim kapacitetom, tvrdi RIA.
