Ove se godine unatoč još prisutnim neizvjesnostima zbog pandemije i zbivanja u Ukrajini pa i povećanim cijenama, očekuje normalizacija i povratak školskih putovanja na razine iz 2019., kaže za Hinu predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain.
Školska putovanja važan su dio školskih programa i traže se tijekom cijele školske godine, a važna su i za poslovanje agencija koje ove godine očekuju rast prihoda od tih putovanja, dodaje Fain.
Porast cijena putovanja i prihoda agencija do 30 posto
"Prihodi od školskih putovanja ove će godine porasti jer su porasle sve moguće cijene - od smještaja, prijevoza, restorana do ulaznica. Sve je poskupjelo i samim time će se prihodi povećati sigurno između 20 do 30 posto, ali zarada će u konačnici ovisiti od agencije do agencije i njihovog truda, jer onima koje se bave isključivo školskim putovanjima to je praktički jedini prihod kojim pokrivaju cjelokupno poslovanje", kaže Fain.
Cijene školskih putovanja su po njegovim riječima ove godine porasle između 15 i 30 posto zbog svih drugih poskupljenja, pri čemu u cijeni samog aranžmana najveći dio uzimaju prijevoz i smještaj koji su također poskupjeli, ali i ulaznice u nacionalne i parkove prirode, muzeje i druge atrakcije, kao i cijene u restoranima.
"Logično je da povećanje cijene putovanja prati taj rast te se odnosi na sve vrste školskih putovanja, i po Hrvatskoj i u inozemstvu. Ipak, treba znati da sama cijena školskog putovanja najmanje ovisi o turističkoj agenciji, a više o dužini putovanja i zahtjevima škole odnosno nastavnika, roditelja i učenika. Zarada agencija je u prosjeku pet do 10 posto od ukupnog aranžmana", navodi Fain.
Potencijalni putnici više od 450 tisuća učenika
Podsjeća da škole za svako višednevno organizirano putovanje moraju raspisati javni poziv i istaknuti ga na svojim web stranicama, čime se svim agencijama daje jednaka mogućnost za prijavu i slanje ponuda.
Fain iznosi i da su potencijalni korisnici tih putovanja više od 450 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, a prema informacijama koje ima UHPA, oko 95 posto učenika osnovnih škola ide ili na jednodnevne ili višednevne izlete u skladu s kurikulumom. Na školska putovanja većinom ne idu samo oni učenici koji su u tom trenutku spriječeni zbog bolesti ili drugih obaveza.
Što se tiče srednjoškolaca, u trećem razredu se ide na maturalno putovanja, na koje ide 90 posto učenika, a uz to dio učenika odlazi i na neka kraća putovanja tijekom školske godine, čemu Fain dodaje da postoje i osnovne i srednje škole koje djecu više puta godišnje odvedu na izlet.
Izbor putovanja ovisi i o regiji stanovanja
Više gotovo ne postoje na postoje regionalne razlike pa sada iz svih krajeva Hrvatske učenici idu na školska putovanja, ali da se od regije do regije razlikuje koja putovanja i kuda škole najviše biraju, kaže Fain.
Po Hrvatskoj tako učenici s mora češće odlaze prema unutrašnjosti, Zagrebu i druga odredišta, dok oni iz unutrašnjosti odlaze češće prema moru.
Za kraća putovanja u inozemstvo dosta je zastupljena Italija s Gardalandom te Austrija, dok se za maturalna i druga višednevna putovanja i dalje najviše boraju Španjolska i Češka, a zatim Italija, Grčka i Njemačka.
"Na putovanjima po Hrvatskoj, programi su složeni tako da učenici vide i upoznaju svoju domovinu i ljepote koje nudi i to tako da prvo učenici u nižim razredima osnovno škole vide svoju županiju pa kako idu viši razredi tako upoznaju okolne županije i na kraju jedan dio Hrvatske. U tome treba biti kulture, edukacije, sporta, ali i zabave, a slično je i s putovanjem u inozemstvo s posjetom nekom velikom gradu u kojemu obilaze povijesne znamenitosti, upoznaju drugu kulturu i običaje", kaže Fain.
Iznosi i da trajanje putovanja ovisi o razredu i dobi učenika, prema čemu niži razredi osnovnih škola, od 1. do 3. razreda, najčešće idu na jednodnevna ili poludnevna putovanja, od 5. do 7. razreda obično idu na jednodnevne izlete, dok osmaši idu na školsku ekskurziju koja traje tri do pet dana.
Srednjoškolci od 1. do 3. razreda najčešće odlaze na jednodnevne izlete ili na dvodnevna putovanja s jednim noćenjem i posjetom nekoj destinaciji, u čemu neke škole organiziraju i višednevna putovanja zbog svog programa, a sve organiziraju višednevna putovanja završnim razredima, maturantima, u trajanju pet ili devet dana.
"Na putovanja ide većina učenika, a unatoč poskupljenjima svaki roditelj pokušava naći način da svom djetetu priušti putovanje. Kako bi im olakšale, agencije nude razne mogućnosti plaćanja, a velik broj agencija za djecu slabijeg imovinskog stanja osigurava i besplatna mjesta tako da i oni mogu putovati. Primijetili smo i da maturanti sve češće ljeti rade te tako, ako im roditelji ne mogu financirati putovanje, sami skupe novac za svoje školsko putovanje", zaključuje Fain.