Slovenska vlada smatra da bi Europska komisija trebala ponovno odgoditi postupak prodaje Nove ljubljanske banke (NLB) jer procesi koji se protiv te banke vode na hrvatskim sudovima zbog tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih građana smanjuju cijenu koja se može dobiti u postupku privatizacije za najveću slovensku banku u državnom vlasništvu
"Vlada još ocjenjuje da je primjerenije da se postupak privatizacije NLB-a odgodi, a u međuvremenu adresira pitanje prenesenih štednih uloga hrvatskih štediša jer je ono velika zapreka privatizaciji koja bi bila ekonomski utemeljena", objavilo je Ministarstvo financija u priopćenju o stajalištu što ga je u srijedu utvrdila slovenska vlada.
To je stajalište utvrđeno u uoči sastanka ministrice financija Mateje Vraničar Erman s europskom povjerenicom za tržišno natjecanje Margrethe Vestager na kojemu će se biti riječi o alternativnim rješenjima vezanim uz privatizaciju NLB-a.
Naime, Hrvatska i Slovenija imaju različita stajališta o staroj deviznoj štednji hrvatskih građana koju su oni prenijeli na hrvatske banke koje su im isplatile staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci. Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb koje su isplatile tu štednju tužbama su pred hrvatskim sudovima zatražile povrat tog novca. Slovenija, pak, smatra da bi se ti sudski postupci trebali prekinuti te da bi se problem stare devizne štednje rješavati u sklopu sukcesije bivše SFRJ.
vezane vijesti
"Po mišljenju vlade, to pitanje nije moguće riješiti jednostranim mjerama, nego samo na međudržavnoj razini pa će vlada pojačati svoj angažman u tom smjeru", navodi u priopćenju Ministarstvo financija.
Slovenija je 2013. godine u jeku bankarske krize dokapitalizirala i sanirala NLB uz dopuštenje Europske komisije, koja je to uvjetovala privatizacijom najveće slovenske banke kako se to ne bi smatralo kao nedopuštena pomoć države suprotna europskim pravilima tržišnog natjecanja.
Vladin plan o privatizaciji NLB-a u dva koraka, pri čemu bi se polovica dionica prodala do kraja ove godine, a četvrtina sljedeće godine, propao je zbog ponuđenih cijena koje su ocijenjene neadekvatnima.
Slovenska vlada zato će u razgovorima s Europskom komisijom predložiti da se privatizacija opet odgodi.
Osim toga, vlada ističe kako joj je cilj da NLB ostane jaka "regionalna banka" te nije naklonjena planu po kojemu bi, kao 'sankciju' zbog kašnjenja privatizacije, morala prodati svoje banke kćeri u državama sljednicama bivše Jugoslavije.
