Uzgajivači slatkovodnih riba upozorili na konferenciji za novinare na velike štete koje veliki vranci-kormorani čine ribljem fondu, ali i drugim životinjama te okolišu.

Predsjednik Udruženja ribarstva HGK Milan Božić kazao je da je mjera o odstrelu za ribiče bila povoljan znak da će se ta grana proizvodnje, s tradicijom dugom 100 godina, održati te dodao kako brojne zemlje EU-a imaju problema s kormoranima.

"Europska unija uvozi oko 65 posto ribe zbog čega je osnovan fond za pomorstvo i ribarstvo koji je vrlo izdašan za Hrvatsku i do 2020. godine je osigurano oko 350 milijuna eura u namjeri da se digne ta proizvodnja, no s ovakvom politikom to neće biti moguće", ocijenio je.

Uzgajivači su pozvali nadležne da angažiraju nepristrane i stručne osobe koje će procijeniti stvarni broj jedinki i štetu koju čine, te da se na osnovu tih podataka donose daljnje mjere.

Istaknuli su da od 2011. nije vršeno prebrojavanje tih ptica, a smatraju da im se broj utrostručio. Naglašavaju da kormorani nemaju prirodne neprijatelje, zbog čega se nekontrolirano razmnožavaju, a jedna jedinka može pojesti i do pola kilograma ribe dnevno.

Od donošenja mjere o odstrelu preletničke populacije kormorana sredinom studenoga, tvrde uzgajivači, usmrćeno je oko trećine ptica, no ipak točan se broj još treba utvrditi. Primjerice na jednom je ribnjaku usmrćeno 58 jedinki od dopuštenih 154, a na drugom nešto manje, 40 od dopuštenih 160.

Broj preletničke populacije kormorana procjenjuje se na oko 12.000, a gnijezdeće na oko 3000 jedinki.

Odluka Ministarstva zaštite okoliša kojom se dopustilo da se do 15. veljače ustrijeli čak 1200 kormorana, izazvala je negodovanje dijela javnosti i ekoloških udruga. Dok društva za zaštitu ptica predlažu metode kao što je djelomično prekrivanje ribogojilišta mrežama, uzgajivači smatraju da je takve metode gotovo nemoguće provesti.