Sorosev koordinator za Hrvatsku Tin Gazivoda najavio je pojačan angažman Otvorenog društva u Hrvatskoj u društvu Domagoja Račića, prvog ravnatelja Otoka znanja - nekretninske spekulacije na otoku Koločepu, maskirane u obrazovni projekt, koju rasvjetljava Državno odvjetništvo i koja bi porezne obveznike mogla skupo koštati.

Račić je bio idejni začetnik Otoka znanja, neprofitne ustanove za promicanje znanja koju su osnovali Siniša Grgić, Davor Lauc i Željko Markota, i kojoj je država svojevremeno iznimno povoljno, za svega dvadesetak milijuna kuna, prepustila hotelski kompleks na Koločepu. Uz obećanje o otoku koji će biti utočište za znanstvenike, mantre o razmjeni ideja i priče o 200 milijuna kuna investicija, HFP je zažmirio na činjenicu da ponuda nije bila najpovoljnija.

Ulaganja koja su trebali namaknuti iz pretpristupnih fondova EU-a nisu nikad realizirana, pa hotelski kompleks nije privukao svjetsku znanstvenu elitu, a danas prezaduženi Otok znanja kontrolira Britanac Arthur Hughes. Sudbina hotelskog poduzeća je neizvjesna, radnici su poslani kućama, a posljedice tragikomičnog ugovora s ustanovom Otok znanja pogubne su i za širu zajednicu: država tek treba smisliti kako raskinuti privatizacijski ugovor, odnosno kako podmiriti dug osnivača te ustanove prema PBZ-u u iznosu od 58 milijuna kuna.

Iako Otok znanja nije ispunio jedinu obavezu iz ugovora s Fondom, a to je ulaganje u hotel, tim kriminalnim sporazumom državi nije financijski prihvatljivo raskinuti ugovor jer je formuliran na način kako je lijepo dočarao posljedni šef Fonda: 'To vam je kao da ste nekome prodali auto, on ga je zabio u stup, a sada bi htio da ga uzmete natrag i popravite.' Istraga Državnog odvjetništva usmjerena je na stjecanje dionica Hotela Koločep, ali i poslovanje Otoka znanja, pa iznenađuje da je bivši ravnatelj Račić u povratničkom timu Sorosevog Otvorenog društva. Kao voditelj Odbora Kriznog fonda za Hrvatsku birat će projekte koji bi trebali ublažiti posljedice ekonomske krize.

Kako je došlo do njegovog angažmana, objasnio je Tin Gazivoda, prvi Sorosev čovjek za Hrvatsku: 'Izbor Domagoja Račića za voditelja Odbora Kriznog fonda za Hrvatsku temelji se na njegovoj kompletnoj biografiji, odabran je na temelju svojih stručnih referenci i iskustva. Prema našim saznanjima, Račić je bio ravnatelj Otoka znanja na početku realizacije ovog projekta, ali nije imao nikakve veze s ovom javnom ustanovom u razdoblju koje je predmet istrage Državnog odvjetništva', rekao je Gazivoda za tportal.

Kontaktirali smo i Domagoja Račića koji također naglašava da su se 'sporne radnje' na Otoku znanja dogodile nakon njegovog odlaska. 'Svatko odgovara za svoje postupke, ali ne i za postupke bivših kolega ili poslovnih partnera o kojima nije imao saznanja niti je na njih imao utjecaja. U mojoj biografiji nema posebnih tajni i, ukoliko se držimo činjenica, nema ni otegotnih okolnosti za angažman u projektu Kriznog fonda', kazao je Račić za tportal.

S budućim poslodavcem popričao je i o Otoku znanja, za Otvoreno društvo to nije bilo sporno, pa su ga angažirali kao njihovog vanjskog suradnika za Krizni fond. Sam Račić otkriva da se tog se posla prihvatio na poziv, 'iz želje da učini nešto korisno i uz ograničen honorar'.

Projekata sa 'znanjem' Račiću ne nedostaje: direktor je i suvlasnik Mreže znanja, konzultantske tvrtke u kojoj je, nakon što su od švedskog Bonniera preuzeli poslovne novine Business.hr, kao jedan od suvlasnika isplivao Saša Romac, bivši Podravkin direktor upleten u čak dvije afere koprivničke kompanije, Spice i Adria.

Drugi Račićev partner u Mreži znanja je Tomislav Radoš, ujedno i suvlasnik Medijske mreže, koja za Milana Bandića radi novine Zagreb.hr i, što je također zanimljivo, blizak suradnik Darka Tipurića,  bivšeg dekana Ekonomskog fakulteta čiji su razgranati sumnjivi poslovi također zainteresirali Uskok.

'Provjerom sudskog registra utvrđeno je da Saša Romac nije suvlasnik tvrtke Mreža znanja', odgovorio nam je Gazivoda na upit o poslovnim partnerima njegovog suradnika, iako je iz sudskog registra vidljivo da je Romac kao član društva svojedobno uplatio 366.000 kuna temeljnog kapitala.

Za Mrežu znanja Račića kaže da je konzultantska tvrtka koja normalno i transparentno posluje, i pojašnjava da Romac, iako je u ovoj firmi pošteno obavljao posao, nije više njihov partner. 'U aktivnostima Saše Romca u Mreži znanja nije bilo ničega spornog ili nezakonitog - čak i ničega povezanog s Podravkom. No, i same optužbe za gospodarski kriminal nisu kompatibilne sa suradnjom s nama. Zato smo raskinuli poslovne veze sa Sašom Romcem i Darkom Marincem (op. a. - bivši predsjdnik nadzornog odbora Podravke i Mreže znanja)', kazao je Račić.