Njemačka vlada, na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, priprema se na oštru borbu sa središnjim vlastima Europske unije oko državne pomoći za poznatu aviokompaniju Lufthansu. Nakon što se tjednima raspravljalo o uvjetima pod kojima bi njemačka država mogla pomoći Lufthansi da prebrodi krizu izazvanu pandemijom koronavirusa kompanija je u srijedu objavila da ne može pristati na uvjete koje traži Europska unija.

Prema sadašnjim planovima, njemačka država spremna je pomoći Lufthansi s devet milijardi eura, a zauzvrat bi dobila 20 posto vlasništva. No kako bi odobrio sporazum, Bruxelles traži da se Lufthansa odrekne tzv. slotova na aerodromima u Frankfurtu i Münchenu. Radi se o pravima na slijetanje ili uzlijetanje u određeno vrijeme na aerodromima s visokim prometom, a radi visoke potražnje cijene tih slotova mogu se kretati u milijunima dolara.

Lufthansa smatra da bi taj potez znatno oslabio njenu poziciju na tim aerodromima, a kancelarka Merkel svojim je stranačkim kolegama navodno izjavila da 'neće dozvoliti da se to dogodi'. S briselske strane, nasuprot Merkel, nalazi se Margrethe Vestager, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za tržišno natjecanje, poznata po manjku simpatija za velike korporacije koje dominiraju tržištem, posebno u digitalnoj sferi.

EK je za vrijeme pandemije usvojio prilagođena pravila po kojima odobrava isplatu državne pomoći. Ako neka država nacionalnim kompanijama pomaže iznosom većim od 250 milijuna eura, EK ima pravo tražiti ustupke kako bi održao 'efikasnu konkurenciju' na europskom tržištu. Lufthansa drži oko dvije trećine slotova na frankfurtskom i minhenskom aerodromu, a u kompaniji strahuju da bi odricanje od njih ugrozilo njemačke veze s Azijom i Sjevernom Amerikom. Zaposlenici dodatno strahuju da bi se za slotove mogli izboriti diskontni avioprijevoznici, poznati po nižim standardima u zaštiti prava radnika.

Francuska je nedavno najavila da će svojem nacionalnom avioprijevozniku Air Franceu pomoći sa sedam milijardi eura, a Italija svoju Alitaliju namjerava održati u zraku s pomoći od tri milijarde eura. No za razliku od Lufthansina prijedloga, Francuska će Air Franceu pomoći pozajmicom, a ne vlasničkim ulaganjem, zbog čega EK nije tražio slične ustupke koje traži od Lufthanse. Italija pak namjerava za svoj paket također tražiti vlasnički udio u Alitaliji, zbog čega se nagađa da će EK i od talijanske aviotvrtke tražiti da se riješi nekih slotova.

EK drži da postoji bitna razlika između toga pruža li država pomoć kroz vlasničko ulaganje ili kroz pozajmicu. Prema izjavama briselskih dužnosnika, između pozajmica koje se moraju vratiti državi i izravnog ulaganja novca u samu kompaniju postoji 'znatna' razlika u prirodi pomoći te u tome kako te dvije vrste transakcija utječu na konkurentnost. Vlasničko ulaganje ne povećava zaduženost kompanije i dodaje joj podršku stabilnog vlasnika.

Prilagođena pravila kojima Bruxelles diktira pružanje državne pomoći za razdoblje pandemijske krize izmijenjena su s namjerom da se spriječi države da na taj način kompanijama pomognu u osvajanju tržišta jednom kad kriza završi. Francuska i Njemačka pristale su upravo na takvu promjenu pravila nakon što su primorale Bruxelles da odustane od nekih svojih prvotnih zahtjeva, piše portal Politico. Lufthansino odbijanje plana pomoći znači nove, neugodne, pregovore između Berlina i Bruxellesa.

Iz pozicije Bruxellesa odobravanje njemačke državne pomoći moglo bi izgledati kao dobra prilika da se malo smanji dominacija barem jedne od dviju najvećih europskih aviokompanija. Lufthansa se posljednjih nekoliko godina za titulu najveće europske kompanije po broju prevezenih putnika natječe s irskim Ryanairom. Diskontni avioprijevoznici poput Ryanaira pak smatraju da su nova pravila jedini način na koji se može pravedno poslovati. Ryanair je već zaprijetio da će se žaliti na njemačku državnu pomoć Lufthansi tvrdeći da se radi o 'nezakonitoj pomoći'.

Napetosti između Berlina i Bruxellesa po pitanju tržišne dominacije i fer konkurencije postoje još otprije. Povjerenica Vestager ranije je spriječila spajanje proizvodnje vlakova dviju velikih kompanija, njemačkog Siemensa i francuskog Alstoma, koje je zagovarao njemački ministar gospodarstva Peter Atlmaier. On je bio i jedna od ključnih osoba u pregovorima oko paketa pomoći Lufthansi koji bi, ako se konačno pretvori u stvarnost, bio najveći takav paket za neku europsku aviokompaniju.

Lufthansa, pod čijim krilima lete i neki drugi aviobrendovi, Austrian, Swiss i Eurowings, svim snagama borila se da joj se država što manje miješa u poslovanje. Umjesto dvije pozicije u nadzornom odboru, koje bi njemačkoj državi trebale pripasti s vlasničkim udjelom od 20 posto, Lufthansa je tražila da država imenuje samo 'nezavisne stručnjake'.

Prema dostupnim podacima, Lufthansom trenutno leti tek jedan posto uobičajenog broja putnika i državna pomoć izgleda kao jedina prihvatljiva alternativa za održavanje solventnosti. No prije nego dioničarima prepusti odlučivanje o tome hoće li prihvatiti ponuđenu pomoć kompanija želi 'intenzivno' analizirati ponudu, njen ekonomski utjecaj na poslovanje, 'kao i moguće alternativne scenarije'.

Problemi u avioindustriji izazvani pandemijom koronavirusa šire se puno dalje od avioprijevoznika koji već nekoliko mjeseci posluju s drastično smanjenim kapacitetima. Zračni se prijevoz ovih dana uglavnom svodi na prijevoz robe jer su mjere poput zabrane kretanja, zatvaranja granica, ali i strah od zaraze na putovanjima ili destinacijama srezale krila putničkom prijevozu, kao i avioproizvođačima te kompanijama koje posluju u njihovim nabavnim lancima.

Airbus i Boeing sa strepnjom gledaju na iduće mjesece, a situacija je posebno teška u Boeingu, otprije pogođenom problemima s modelom zrakoplova B737 Max. Taj je model prizemljen diljem svijeta prošle godine, nakon dvije nesreće u kojima je stradalo gotovo 350 ljudi. U iščekivanju ponovne dozvole zračnih vlasti Boeing je prvo usporio proizvodnju, a početkom ove godine u potpunosti ju je zaustavio. U srijedu je kompanija, u nadi da će B737 Max ipak uskoro dobiti dozvolu za let, najavila da konačno ponovo pokreće proizvodnju tog modela, no istovremeno je objavljeno da će do 10 posto globalne radne snage, odnosno do 16 tisuća radnika, dobiti otkaze.

U međuvremenu, kako bi se avioni ipak lakše vratili na nebo kad kriza popusti, Angela Merkel i Margrethe Vestager morat će postići dogovor da bi se Lufthansi odobrila isplata državne pomoći. U protivnom bi devet milijardi eura moglo ostati visjeti u zraku.