Podaci Porezne uprave, prema kojima je broj fiskaliziranih računa izdanih ovog petka u djelatnosti trgovine za 44 posto manji, a iznos za čak 53 posto manji u usporedbi s petkom, 17. siječnja, sugerira da je bojkot trgovina uspio.

Naime, građani su potrošili 28,6 milijuna eura, dok je potrošnja u trgovinama tjedan dana ranije iznosila više od 60 milijuna eura. I ostale djelatnosti su zabilježile pad izdanih računa i njihovu vrijednost. Proteklog je petka ukupan broj računa bio manji za 29 posto, a iznosa za 36 posto.

Iza svega stoji platforma 'Halo, inspektore', koju na Facebooku vodi Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP). Savjetnik platforme Josip Kelemen tvrdi da je bojkot uspio iznad svih očekivanja, naglasivši da se prvi put čulo mišljenje potrošača o stanju s cijenama na hrvatskom tržištu.

Posao države

No, potrošači, ističe on, ne mogu vršiti pritisak na dobavljače ili proizvođače, ali zato mogu na trgovce. Za sve ostalo bi se trebala pobrinuti država.

'Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije. Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može!? To znači da sustav nadzora i regulacija tržišta ne funkcionira. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo', istaknuo je Kelemen u razgovoru za Novi list.

Dodaje da Vlada godinama radi administrativna i porezna rasterećenja, a da su u međuvremenu neki proizvodi poskupjeli za 100 ili više posto. Kako i zašto, pita se on i apelira na državu da donese konkretne mehanizme, a ne recepte za kiflice i kruh.

Dugotrajniji bojkot

Za to vrijeme će u platformi 'Halo, inspektore' analizirati rezultate bojkota. Nakon toga će se odlučiti za daljnje akcije. Kelemen kaže da je mogućnosti više - od višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, pa sve do višednevnog ili trajnog bojkota više proizvoda uz pritisak na Vladu s ciljem smanjivanja PDV-a na one proizvode kojima cijene još nisu ograničene. 

'Zanima nas i odgovor na pitanje je li došlo do kartelizacije između trgovaca i dobavljača, zanima nas i dalje zašto u istom trgovačkom lancu isti proizvod u Hrvatskoj treba i smije biti skuplji 200 i više posto. A što se nadzora tiče i nedopuštene prakse najbolji je primjer cijena kruha. PDV za kruh je smanjen na pet posto, u međuvremenu je pala cijena brašna, cijene struje i goriva su kontrolirane, a cijena kruha je podivljala i u međuvremenu narasla za više od 38 posto. Kako i zašto', upitao je Kelemen.

Logičnim mu se čini da na sastancima Vlade s dobavljačima i trgovcima sudjeluju i potrošači. No, do toga će biti nešto teže doći. 

'Naravno da bi trebali razgovarati, ali mi smo artikulirali problem, dali smo Vladi signal i Vlada to treba početi rješavati. Vlada je ta, a građani Republike Hrvatske su oni koji plaćaju Vladu da radi i vrijeme je da počnu raditi na rješavanju problema', zaključio je Kelemen.