Iako bi prema kretanju na tržištu gorivo u utorak u Hrvatskoj trebalo opet poskupjeti, to se za benzine Eurosuper BS 95, Eurosuper BS 98 i Eurosuper BS 100 te Eurodizel BS neće dogoditi jer je Vlada ograničila njihove cijene na 30 dana.

Za benzine je to 11,10 kuna, a za dizelsko gorivo 11 kuna. No, tvrtke koje prodaju gorivo na tu su Vladinu odluku praktički odgovorile objavom nestašica pojedinih derivata.

Nakon Ine, jučer je i Tifon obavijestio javnost da će svoja premium goriva prodavati do isteka zaliha. Iz Tifona su objasnili da Vladina uredba o ograničenju cijena ima značajan negativan efekt, čime "direktno nepovoljno utječe i na cjelokupno poslovanje, što za posljedicu ima privremenu obustavu opskrbe prodajnih mjesta premium gorivima".

Zanimljivo je da su prve negativne reakcije na Vladinu uredbu stigle iz kompanija koje su pod kontrolom mađarskog MOL-a, s time da u Ini država, odnosno Vlada, ima udio od 44,8 posto, piše Novi list.

Svojevrsni je to izazov Vladi da posegne u proračunske prihode i smanji porezna opterećenja na naftne derivate ako želi obuzdati cijenu goriva u predstojećem razdoblju. Vlada ima mogućnost smanjenja trošarina, ali i smanjenja PDV-a koji se obračunava na gorivo kad se u njega već uključe i ulazna cijena, i marže, i trošarine.

Hrvatska je već jednom u vrijeme Vlade Ive Sanadera imala plivajuće trošarine. Praksa je pokazala da unatoč padu cijena nafte i primjeni tih trošarina, cijene na tržištu se nakon poskupljenja nikada nisu vraćale na razine s kojih su krenule rasti.

Uz to, ni nakon snižavanja PDV-a na određene prehrambene proizvode tržište nije odgovorilo snižavanjem cijena, niti je bilo neke borbe konkurenata za kupce određenim pojeftinjenjem.

O tome bi Vlada morala voditi računa ako se, primjerice, odluči na snižavanje trošarina, što nitko iz Vlade nije isključio. No, koliko god nafta pojeftinila, trgovci neće sniziti cijene goriva, niti će ostali, jednom kad podignu cijene zbog poskupljenja goriva, pojeftiniti svoje proizvode.

Ako želi dulje od privremenih 30 dana održavati cijene goriva i spriječiti nestašice, država će očito morati kombinirati i snižavanje poreznih opterećenja, ali i administrativno određivanje ili barem kontroliranje cijena naftnih derivata.

Samo snižavanje trošarina, koliko god ono bilo, u sadašnjoj situaciji neće obuzdati nova poskupljenja, a samo će ostaviti rupu u državnom proračunu.

Upozorava na to i nekadašnji ministar gospodarstva i generalni direktor Ine Davor Štern, uz napomenu da se u sadašnjoj situaciji više ne može govoriti o tržišnoj ekonomiji, jer burze više nisu mjesto gdje se trguje, nego isključivo špekulira, i to za interes jako malog broja ljudi koji se bogate.

"Država mora intervenirati jer ovo više nije tržišna ekonomija. Dobro da je Vlada donijela uredbu jer u utorak bi, prema svemu sudeći, gorivo opet trebalo poskupjeti. Ali uredba nije dugoročno rješenje. S jedne strane država na gorivo mora sniziti porezna opterećenja, jer poskupljenje goriva za sobom vuče poskupljenje svih ostalih proizvoda i te cijene više nitko neće vratiti na staro. Naprosto mora, ako je to nužno za proračun, to porezno opterećenje prenijeti na neke druge proizvode, poput duhana ili alkohola, bez kojih se može živjeti i koji ne utječu na sve druge proizvode."

No, to nije dovoljno, smatra Štern. "Država se mora ponovo vratiti formuli po kojoj se određivala cijena goriva, kako je to bilo do 2014. godine, jer se pokazalo da pad cijena nafte nema nikakvog utjecaja na konačne cijene goriva, nikada nakon pojeftinjenja nafte ne slijedi i pojeftinjenje goriva", ističe Štern.

Vraćanje formuli kojom bi država kontrolirala konačnu cijenu naftnih derivata pokazalo bi, uvjeren je Štern, i zašto trgovci na benzin obračunavaju maržu od 1,4 kune, a na dizel gotovo 80 lipa više, odnosno 2,18 kuna.

Vlada, napominje on, sada ima 30 dana, pa je dobro da je donijela Uredbu o ograničavanju cijena, ali mora prikupiti sve analize i kombinacijom smanjenja poreznog opterećenja i kontrolom cijena na tržištu utjecati na razvoj događaja u budućnosti.

"Nije Hrvatska jedina koju to muči, isti problem imaju sve zemlje i država s tako jasnim prijedlogom treba krenuti i prema Bruxellesu. Vlada mora biti malo hrabrija, jer država još ima neke mehanizme u rukama. Nakon onakvog odgovora iz Ine čovjek se zapita gdje su bili predstavnici Vlade u upravi i nadzornom odboru i gdje je Inina nafta iz Sirije i domaćih izvora. Država je vlasnik gotovo 45 posto dionica Ine", napominje Štern.

Davor Štern smatra i da bi nakon što privremeno riješi sadašnju situaciju, Vlada morala razmišljati o budućnosti, odnosno o stvaranju nacionalne kompanije koja bi morala biti u državnom vlasništvu i koja će proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, poput geotermalnih voda, vjetra, sunca.

Iako bi se ulaganje u takvu kompaniju dopustilo i privatnim investitorima, Štern smatra da bi ona morala ostati pod kontrolom države.