Hrvatske šume po zakonu moraju provoditi biološku obnovu, u što spada i sanacija paljevina, nakon čega se godinu dana čeka hoće li doći do prirodne obnove ili će se u nju krenuti pošumljavanjem.

S obzirom na to da požari u Dalmaciji još nisu ugašeni, u ovom trenutku se ne zna koliko je državne šume izgorjelo. Lani je u 135 požara izgorjelo 6733 hektara šume. Šteta je iznosila 41 milijun kuna, od čega je bilo 12 milijuna kuna štete na drvnoj masi, a 28 milijuna kuna na općekorisnim funkcijama.

Na temi općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) potrebno se zadržati neko vrijeme. Sve tvrtke u Hrvatskoj, pa i obrtnici, dužni su svake godine Ministarstvu poljoprivrede uplatiti naknadu za OKFŠ u visini od 0,0265 posto godišnjeg prihoda. Prikupljeni novac potom se ulaže u ostale korisne funkcije koje šume imaju, a među ostalim dobar dio tog novca troši se i na protupožarnu zaštitu.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, za tportal je kazao kako se godišnje od te naknade skupi oko 400 milijuna kuna, a podsjetio je i kako je ta naknada prije nekoliko godina iznosila 0,07 posto godišnjeg prihoda.

'Tim novcem su se kupovali kamioni i oprema za vatrogasce. OKFŠ je porez na bazi solidarnosti, a HUP već godinama radi na njegovu smanjenju. Ove godine je bila inicijativa da se naknada ukine u potpunosti. Egoizam krupnog kapitala smanjio je sredstva za protupožarnu zaštitu', ogorčeno nam govori Kavran.

Velike tvrtke, tvrdi Kavran, bune se protiv plaćanja ovog 'zelenog poreza', a ne pitaju tko će im sačuvati imovinu. 'Cinično je koliko daleko ide želja poslodavaca za olakšanjem poslovanja. Nisu sve parafiskalni nameti, nešto je i solidarnost. Netko se treba brinuti o šumama, pogotovo o kršu koji ima niz zaštitih funkcija. Šume na otocima recimo uopće ništa ne prodaju, već se bave prosjekama, ostalom protupožarnom zaštitom i biološkim funkcijama šuma', kaže Kavran te nastavlja:

'Kada se dogodi katastrofa kao ova u Splitu, svi se pitaju tko je kriv. Netko mora platiti protupožarnu zaštitu, a OKFŠ postoji baš zbog toga. Dok je naknada bila 0,07 posto godišnje, prosječnu tvrtku je to stajalo do 500 kuna godišnje, no pobunili su se veliki, kojima je ta naknada možda dosezala i do tri milijuna kuna', rekao je i pozvao na više znanstvenog, sistematskog rada kojim bi se 'morska' strana Velebita pošumljavala otpornijim vrstama drveća koje se može prilagoditi novim uvjetima.

Upitali smo ga događa li se Hrvatskoj 'grčki sindrom', nicanje apartmanskih naselja i hotela na opožarenim područjima. Međutim Kavran je skeptičan.

'Ljudi uvijek svašta pričaju i imaju razne teorije. Vjerojatno je toga bilo i u Hrvatskoj, međutim to nije generalna pojava. Ako se negdje nakon požara nešto izgradilo i prenamijenio prostorni plan, to je balkanska snalažljivost, a ne pravilo.'