Istočna Njemačka, koju čine pet saveznih pokrajina, uključujući Tiringiju i Sasku, trenutno doprinosi sa 16 posto ukupnoj gospodarskoj proizvodnji Njemačke. Unatoč dugogodišnjim izazovima, te su regije u posljednje vrijeme zabilježile brži rast u odnosu na zapadni dio zemlje. Prema procjenama Instituta Ifo, ovaj rast bio je potaknut prvenstveno snažnom domaćom potrošnjom, a udio izvoza bio je manji. Povećanje plaća i mirovina u istočnoj Njemačkoj dodatno je ojačalo kupovnu moć stanovništva, što je potaknulo domaću ekonomiju.

No stručnjaci upozoravaju da je za nastavak tog rasta nužan daljnji priljev stručnjaka, posebno iz inozemstva. Naime domaći radni potencijali nisu dovoljni za pokrivanje potreba tržišta rada. Knut Bergmann iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu napominje da su upravo migranti omogućili da istočnonjemačko gospodarstvo zadrži pozitivne trendove u zapošljavanju. Bez njih regija bi se suočila s ozbiljnim nedostatkom radne snage.

Politička klima koja obeshrabruje

Upravo u tom kontekstu uspjeh AfD-a predstavlja ozbiljan izazov. Stranka koja se zalaže za oštru kontrolu migracije i često koristi retoriku koja odvraća strance stvara neprijateljsku klimu prema stranim investitorima i potencijalnim useljenicima. Analitičar Joachim Schallmeyer iz Deka banke upozorava da bi rastuća popularnost AfD-a mogla negativno utjecati na interes međunarodnih investitora za ulaganja u Njemačku, a posebno u njezine istočne regije. 'Za međunarodne investitore ovo nije dobra vijest. To neće privući investicijska sredstva u Njemačku', kaže Schallmeyer, prenosi Tagesschau.

Posljedice ove situacije već su vidljive. Mladi ljudi masovno napuštaju istočne regije u potrazi za boljim prilikama u zapadnom dijelu zemlje ili čak izvan nje. Odljev mladih smanjuje populaciju u Tiringiji i Saskoj, što dodatno komplicira demografsku sliku i povećava pritisak na već ionako opterećenu lokalnu ekonomiju.

Potreba za investicijama i socijalnom infrastrukturom

Usprkos izazovima, stručnjaci smatraju da postoji izlaz iz ove situacije, no zahtijeva zajedničko djelovanje u ekonomskom i socijalnom smislu. Potrebne su veće investicije da bi se privukli novi investitori, osnovale nove tvrtke i stvorila nova radna mjesta. Iako bi učinak takvih investicija bio vidljiv tek na duge staze, one bi poslale pozitivan signal uoči nadolazećih saveznih izbora.

Međutim investiranje u gospodarstvo samo po sebi nije dovoljno. Christoph Butterwegge, socijalni istraživač sa Sveučilišta u Kölnu, ističe važnost socijalne politike. 'Socijalna država također obuhvaća socijalnu, obrazovnu i skrbničku infrastrukturu. Ako je zdravstvena zaštita na selu u Saskoj i Tiringiji loša, ako škole i vrtići nisu adekvatno opremljeni, to ostavlja posljedice na ljude', objašnjava Butterwegge.

Nedostatak adekvatne socijalne infrastrukture dovodi do frustracija među stanovništvom, što često rezultira okretanjem populističkim i krajnje desnim strankama poput AfD-a. Poboljšanje obrazovnih i zdravstvenih usluga ne samo da bi unaprijedilo kvalitetu života u ovim regijama, već bi također povećalo potražnju za radnom snagom, što bi moglo ublažiti negativne demografske trendove.