Lokalne jedinice se u uvjetima financijske krize trebaju razborito ponašati te poboljšanjem naplate prihoda namaknuti sredstva za smanjenja postojećih proračunskih deficita, ističu u aktualnom osvrtu 'Neučinkovitost naplate prihoda lokalnih jedinica' Ante Bajo s Instituta za javne financije i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta navodeći podatak kako su lokalne jedinice u Hrvatskoj krajem 2011. godine imale 8,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja
Na aktualno pitanje treba li uvesti porez na nekretnine odgovaraju pak da porez na nekretnine ne treba uvoditi sve dok Porezna uprava i lokalne jedinice ne urede međusobno otvorena pitanja evidencije vlasništva, naplate prihoda, utvrđivanja obveznika i redovitih razmjena podataka u sklopu uređenog informacijskog sustava. Ocjenjuju kako u postojećem evidencijskom neskladu nije moguće uvesti niti kvalitetno administrirati obračun i naplatu poreza na nekretnine.
Napominju kako je u saborskoj proceduri Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2010. i 2011. Državnog ureda za reviziju (DUR). Temeljem informacije o 8,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja zaključeno je da su lokalne jedinice neučinkovite u naplati prihoda. Najučinkovitiji u naplati prihoda (potraživanja) su gradovi Bakar, Čakovec i Kutina te općine Blato, Drnje, Đelekovec i Hlebine
U izvješću se navodi devetnaest glavnih propusta i nepravilnosti te isto toliko preporuka za njihovo ispravljanje. Dodaju kako je Udruga gradova već u studenom 2011. izradila te u svibnju 2012. nudila preporuke za poboljšanje naplate prihoda koje se djelomično poklapaju s preporukama DUR-a.
Od 8,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja krajem 2011. godine s 5,4 milijardi kuna dominiraju potraživanja za prihode poslovanja, a ostalo su potraživanja od prodaje (nefinancijske) imovine. Od tih 5,4 milijarde kuna najveći dio se odnosi na potraživanja za administrativne pristojbe (oko 60 posto), slijede potraživanja za prihode od imovine (24 posto), a najmanja su potraživanja za prihode od poreza koji čine tek 16 posto ukupnih potraživanja prihoda. U okviru potraživanja za administrativne pristojbe dominiraju potraživanja za komunalnu naknadu i doprinose.
Samo 53 lokalne jedinice zajedno imaju više od milijardu kuna potraživanja. Dio lokalnih jedinica otpisivao je potraživanja, pa je tako 2011. jedna lokalna jedinica otpisala više od 20 milijuna kuna.
Utvrđeno je da 49 posto od 556 lokalnih jedinica nije uvelo sve prihode koje su mogli uvesti prema propisima, a 29 posto lokalnih jedinica nije poduzimalo mjere naplate dospjelih potraživanja.
Problemi naplate, napominje se, vezani su uz slabu suradnju u razmjeni informacija između Porezne uprave i lokalnih jedinica, dileme oko porezne tajne, usklađenosti evidencija i baza podataka o imovini te slabe transparentnosti informacija o naplati prihoda.
Većina lokalnih jedinica je ovlasti za naplatu prihoda prenijela na Poreznu upravu, koja za to uzima proviziju u iznosu od 5 posto naplaćenih prihoda. Uz takvu proviziju, ocjenjuje se, lokalnim bi jedinica bilo bolje da samostalno obavljaju naplatu. Lokalne jedinice u većini slučajeva nemaju u poslovnim knjigama evidentirana pojedinačna potraživanja za poreze (općinske, gradske, i županijske). Porezna uprava u pravilu dostavlja lokalnim jedinicama mjesečna izvješća o obračunatim i naplaćenim porezima, a uopće ne dostavlja podatke o obveznicima (dužnicima), izdanim rješenjima i mjerama naplate.
Većina lokalnih jedinica zbog odredbe o poreznoj tajni nema detaljne podatke o dužnicima niti su u mogućnosti utjecati na Poreznu upravu da im dostavi te podatke. Za Poreznu upravu je sporan članak 8. Općeg poreznog zakona prema kojem je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s postupkom.
Ukazuje se i na slabu usklađenost evidencija i baza podataka o imovini. Posebno je problematična naplata poreza i neporeznih prihoda vezanih uz imovinu poput poreza na kuće za odmor (vlasnici ne dostavljaju podatke o vlasništvu niti statusu nekretnine) i poreza na nasljedstva i darove (Porezna uprava nema obvezu izvještavanja lokalnih jedinica o izdanim rješenjima).
Slabo se naplaćuju prihodi od nefinancijske imovine (na primjer, ne naplaćuje se najamnina i ostala potraživanja za iznajmljene prostore, ili se ne naplaćuje u odgovarajućoj visini).
U izvješću se upozorava i kako lokalne jedinice ne informiraju građane o učinkovitosti naplate proračunskih prihoda, njihovoj namjeni, korištenju i utjecaju na gospodarski razvoj i poboljšanje uvjeta života.
Ističu kako je DUR naveo čak 2.404 preporuka za poboljšanje naplate prihoda, u prosjeku svaka lokalna jedinica imala je više od četiri nepravilnosti u naplati prihoda, a najviše je nepravilnosti u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji.
Većina je preporuka pak vezana uz potrebu značajnog poboljšanja evidencija prihoda i potraživanja lokalnih jedinica, a naročito onih vezanih uz imovinu. Nužno je poboljšati kontrolu naplate, redovito informirati građane, osigurati stalnu razmjenu informacija između mjerodavnih tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave.
Autori smatraju kako temeljem nalaza Državne revizije ostaje otvoreno nekoliko pitanja bitnih za dugoročno planiranje, razvoj i financiranje lokalne samouprave.
Na pitanje treba li decentralizirati prihode napominju kako značajna decentralizacija prihoda nije moguća sve dok lokalne jedinice ne poboljšaju naplatu prihoda od imovine, a naročito od komunalne naknade i doprinosa. Istodobno, Porezna uprava mora lokalnim jedinicama osigurati pravodobne informacije o ukupnim, ali i značajnim pojedinačnim potraživanjima.
Na pitanje pak treba li uvesti porez na nekretnine odgovaraju niječno ističući kako u postojećem evidencijskom neskladu nije moguće uvesti niti kvalitetno administrirati obračun i naplatu poreza na nekretnine.
