Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 4.491 euro po hektaru, što je 791 euro više nego u godini ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statistika pokazuje i da je u 2023. godini porasla prosječna cijena kupljenih pašnjaka, za 241 euro, na 3.153 eura po hektaru, dok je prosječna cijena kupljenih livada iznosila 2.625 eura po hektaru, što je 256 eura više nego u godini ranije.
U panonskoj Hrvatskoj prosječna cijena kupljenih oranica u 2023. iznosila je 4.602 eura po hektaru, livada 2.044 eura po hektaru, a pašnjaka 2.109 eura po hektaru. U odnosu na godinu prije prosječna cijena kupljenih oranica porasla je 810 eura po hektaru, livada za 61 euro po hektaru, dok je hektar pašnjaka u prosjeku poskupio za 444 eura.
vezane vijesti
Prosječna cijena kupljenih oranica u jadranskoj Hrvatskoj lani je iznosila 6.415 eura po hektaru, što je 1.213 eura više nego u 2022., livada 2.894 eura po hektaru ili 413 eura više te pašnjaka 3.427 eura po hektaru ili 226 eura više nego u 2022. godini.
U sjevernoj Hrvatskoj prosječna cijena kupljenih oranica u 2023. iznosila je 3.856 eura po hektaru, livada 3.135 eura po hektaru, a pašnjaka 2.775 eura po hektaru. Tako je prosječna cijena oranica u odnosu na 2022. bila viša 729 eura, livada 410 eura i pašnjaka 162 eura viša.
Iz DZS-a objašnjavaju kako su podaci o cijenama kupljenog zemljišta dobiveni na temelju raspoloživih administrativnih izvora Ministarstva financija - Porezne uprave te da se podaci prikupljaju isključivo za poljoprivredno zemljište korišteno za poljoprivredne svrhe. Iz cijena su, kako su naveli, isključene vrijednosti bilo kakvih objekata na poljoprivrednom zemljištu i međurodbinski transferi.
Kao što je tportal ranije pisao, na rast cijena vjerojatno je dobrim dijelom utjecao istek moratorija na kupovinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj za državljane drugih zemalja Europske unije početkom srpnja prošle godine.
Do kraja ove godine očekuje se dodatna liberalizacija. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima bi se, radi usklađivanja s pravnom stečevinom OECD-a, izbrisale iz postojećeg zakona odredbe o reciprocitetu vezane uz stjecanje prava vlasništva stranih pravnih i fizičkih osoba nad poljoprivrednim zemljištem.
