Institut za javne financije (IJF) u ponedjeljak je podupro Vladino prošlotjedno donošenje Strategije upravljanja javnim dugom od 2017. do 2019. godine, uz napomenu da Vlada sada treba uskladiti aktivnosti ministarstava financija i državne imovine u području plana privatizacije i objaviti njihove financijske i gospodarske učinke
Vladu treba pohvaliti za izradu strateškog dokumenta koji izravno pridonosi transparentnosti i kredibilitetu države na financijskom tržištu. Uz drugu ključnu strategiju za upravljanje državnim financijama - Strategiju upravljanja državnom imovinom - pred Vladom je izazov usklađivanja ciljeva kroz jasno artikulirane operativne mjere, stoji u aktualnom osvrtu 'Tko čeka taj dočeka - nakon šest godina ponovno imamo Strategiju upravljanja javnim dugom' koji potpisuju Anto Bajo iz IJF-a i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Analizirajući visinu javnog duga, koji je skočio s 39,6 posto BDP-a u 2008. na 84,2 posto BDP-a krajem 2015., autori osvrta zaključuju da se Hrvatska i dalje intenzivno zadužuje kreditima kod poslovnih banaka 'pa nije jasno zbog čega se, unatoč brojnim prednostima, u većoj mjeri ne zadužuje izdavanjem obveznica'. Pritom ističu da je 'povijest zaduživanja od 2008. godine povijest preuzimanja kreditnih obveza poduzeća u državnom vlasništvu iz sektora brodogradnje te željezničkog i cestovnog prometa na teret države'.
U ocjeni valutne strukture hrvatskog državnog duga, za koju navode da je povoljna, Bajo i Primorac ističu da se i Ministarstvu financija u operativnom smislu može dati dobra ocjena za upravljanje javnim dugom. Naime, podsjećaju se da su obveze po dolarskom dugu, koji čini 5 posto ukupnog javnog duga, prebačene u eurske, čime je, o obzirom na promjenjivost tečaja eura prema kuni valutni rizik znatno smanjen. Ta operacija , kažu autori osvrta, odražava razborito upravljanje dugom, iako bi za konačnu ocjenu trebalo raspolagati i podacima o troškovima tih transakcija.
Za ispunjenje strateškog cilja Vlade da se do kraja 2020. udio javnog duga u BDP-u smanji za više od 10 postotnih bodova, na ispod 75 posto BDP-a, uz zadržavanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, Bajo i Primorac ističu da će ovisiti o ostvarenju planiranih primitaka od privatizacije. Naime, očekuje se da bi ti prihodi kumulativno u 2017. i 2018. godini trebali iznositi 2,8 milijardi kuna.
To znači da Vlada i Ministarstvo financija trebaju biti dobro usklađeni s Ministarstvom državne imovine u smislu realizacije tog cilja. Ministarstvo državne imovine, pak, treba utvrditi jasan plan i obaviti planirane privatizacije, kažu Bajo i Primorac, pozivajući ujedno i Vladu i Ministarstvo financija da bolje komuniciraju s profesionalnom, stručnom i općom javnošću objavljivanjem redovitih mjesečnih informacija o javnom dugu.
