Vrhunac je turističke sezone. Diljem svijeta od Tajlanda i Maldiva do Sredozemlja ili mnogobrojnih kruzera milijuni turista provode godišnji odmor. No ne radi se više samo o jedinom odmoru u godini
U Njemačkoj, prema podacima Općeg njemačkog automobilskog kluba (ADAC), svaki treći građanin dva puta u jednoj godini putuje na odmor, a neki i češće od toga. Trend nekoliko godišnjih putovanja nije ograničen samo na Njemačku, javlja Deutsche Welle.
Dok si je 1995. diljem svijeta putovanje moglo priuštiti 531 milijun ljudi, prošle godine ta se vrijednost popela na 1,3 milijarde.
vezane vijesti
'Putovanja su postala sastavni dio našeg predstavljanja svijetu. Ponekad se stječe dojam da se cilj putovanja bira isključivo prema tomu koliko je prikladan za predstavljanje na Instagramu', kazao je Tim Freytag, profesor za humanu geografiju sa Sveučilišta u Freiburgu za DW.
Dijagnoza: 'Turistifikacija'
Ovaj trend već odavno poprilično ide na živce lokalnom stanovništvu, kao primjerice u Veneciji, okupiranoj tisućama gostiju koji na nekoliko sati silaze sa svojih kruzera i paraliziraju grad. Na Mallorci su građani prošle godine i prosvjedima pokazali što misle o prepunim plažama, nedostatku vode i stambenog prostora te pijanim turistima.
Posebno je pojačan turizam u gradovima, što, kako objašnjava Freytag, donosi manjak stambenog prostora u pojedinim četvrtima. I lokalne uslužne djelatnosti se prilagođavaju najezdi turista. U nekim dijelovima Berlina lakše je tako pronaći suvenirnicu nego pekaru. 'Takozvana turistifikacija ima sličan efekt kao i tzv. gentrifikacija (podizanje cijena stanova u jednoj četvrti uslijed promjene strukture stanovništva, op.ur.). Siromašniji stanovnici bivaju potisnuti, čitavi dijelovi grada postaju jednolični', kaže Freytag.
Tipično njemački?
'Turist uništava ono što traži u trenutku kada to i pronađe', primijetio je još krajem pedesetih godina prošlog stoljeća njemački pisac Hans Magnus Enzensberger.
I na kraju ne treba zaboraviti posljedice po okoliš. Prema podacima kojima raspolaže znanstvenik Jürgen Schmude, turizam je odgovoran za oko pet posto globalnih štetnih emisija koje time utječu i na klimatske promjene.
Na kraju ostaje pitanje: kako se suprotstaviti štetnom turizmu?
'Nema tu nekog opće primjenljivog koncepta. Političari i branša moraju uvijek imati na oku kritičnu granicu izdržljivosti za svoj grad ili regiju. Protumjere bi mogle biti jača koncentracija na predsezonu ili jednostavno ograničenje broja kreveta', kaže Schmude.
Na izazove budućnosti nitko nema odgovora. Štoviše, 2030. broj globalnih turista mogao bi se udvostručiti.
