Domaćin tom susretu je Nacionalna asocijacija turističkih agencija Srbije (YUTA), na čiji poziv na Zlatibor dolaze predstavnici Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) te Udruge makedonskih turističkih agencija (ATAM). Ukupno se očekuje oko 80-ak predstavnika agencija iz sve tri zemlje, kao i novinara pa će ih ukupno na tom putovanju biti (moguće) i više od stotinu.

Osim promocije srpske turističke ponude cilj susreta je i razmjena iskustava te dogovaranje moguće suradnje, posebno u stvaranju budućih zajedničkih programa, putničkih aranžmana i promocije na tržištima sve tri zemlje, ali i na daljim, odnosno dalekim tržištima.

Uoči odlaska predstavnika UHPA-e na Zlatibor o tome, ali i općenito o poslovanju putničkih agencija u Hrvatskoj u ovoj godini te o očekivanjima za iduću razgovarali smo s predsjednikom UHPA-e Borisom Žgombom

Na čiji inicijativu dolazi do 'tripartitnog' susreta hrvatskih, srpskih i makedonskih agencija na Zlatiboru, je li to prvi takav susret i što se može očekivati nakon njega - pripremaju li se možda kakvi zajednički programi, koji i kako bi se to financiralo?

Razgovore o takvom susretu sa srpskim smo kolegama počeli još za vrijeme ovogodišnjeg sajma turizma u Beogradu (u veljači), a nastavili u proljeće kada su predstavnici YUTA-e bili gosti UHPA-e u Puli. Sve je to u sklopu pojačavanja regionalne suradnje UHPA-e, kako sa Slovenijom, tako i s ostalim zemljama, a s ciljem pripreme zajedničkih programa i promocije na dalekim tržištima, što smo već odradili sa Slovencima ove godine u Kini, Indiji i Japanu.

Nema razloga da se slična suradnja ne dogodi i sa Srbijom i drugim zemljama, a Makedonci, koji su se naknadno pridružili, također imaju zanimanja za tako nešto. Hrvatska i druge zemlje u regiji na dalekim tržištima nisu konkurencija jedna drugoj jer ionako se u tim zemljama u Europi traže najviše ture koje obuhvaćaju posjet više zemalja, regija ili gradova, tako da u tome možemo postići porast prometa s tih tržišta.

Što ćete konkretno raditi na Zlatiboru?

Osim navedenog vezano za zajedničku promociju i susrete s kolegama iz drugih zemalja, što je uvijek poticajno, na poslovnoj ćemo radionici dogovarati moguću suradnju i tzv. nove komercijalne odnose članica naših udruga, a koji bi mogli donijeti i nove programe agencija u sve tri zemlje koji bi mogli pomoći organiziranom turističkom prometu odnosno povećanju turističke posjete i tzv. turističke razmjene u svakoj zemlji.

Kad smo već kod Srbije i Makedonije, a možemo se 'raširiti' i na BiH i Crnu Goru, vaša procjena koliko turisti iz tih zemalja u Hrvatsku dolaze organizirano, a koliko individualno, i obrnuto, kakva je situacija s turističkim putovanjima hrvatskih građana u te zemlje, idu li ili ne, zašto?

Iz godine u godinu raste broj putovanja iz tih zemalja u Hrvatsku, turistički promet iz Srbije i BiH posebno raste, ali svakako da ima još puno prostora i potencijala za više. Još uvijek više, prema procjeni, prevladavaju individualna putovanja, manje je organiziranih grupa, iako se i tu dosta čini u zadnjih nekoliko godina, posebno sa školskim, grupama umirovljenika i drugim. I iz Srbije u Hrvatsku, kao i obrnuto, putuje se dosta i sve više poslovno, ali i vikendima zbog provoda, a u ljetnim mjesecima i više turistički, što je sve često povezano i s posjetama rodbini i prijateljima.

Posezona u Hrvatskoj prolazi, kažu, očekivano, je li to i za putničke agencije očekivano ili je možda zbog vremenski lošijeg rujna došlo do nekih 'poremećaja' poput otkazivanja aranžmana ili slično te općenito, kako će ova godina završiti za agencije u fizičkom i financijskom smislu, bolje ili lošije nego 2009, ili jednako?

Kao i u cijelom hrvatskom turizmu i za agencije posezona, rujan, a sada već i listopad prolazi očekivano, odnosno s dobrim i najmanje sličnim rezultatima kao lani. Već nekoliko zadnjih godina jesenski su mjeseci u turizmu bolji od, primjerice, lipnja, te u tom smislu nema promjena, rezultati su dobri, organizirani agencijski turistički promet sada je u punom zamahu, grupa ima dosta u Istri i drugdje, i to je sigurno važan doprinos ovoj sezoni. Zbog vremena otkaza nema, to je inače rijetko u agencijskim aranžmanima, a ako se sve odigra kako treba, agencije bi, slično kao i svi u hrvatskom turizmu, ovu godinu u financijskom smislu mogle završiti slično kao lani.

Iako su smještajni dio i fizičke brojke zahvaljujući potporama Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice iz programa udruženog oglašavanja ove godine rasle po mjesecima i preko sedam posto, ipak se, zbog smanjene vanpansionske potrošnje na izlete, najam sportskih i drugih rekvizita i drugo, agencije ne mogu nadati nekom znatnijem povećanju prihoda. Takvi kakvi će biti omogućit će održivost poslovanja, ali ne i razvoj i nove investicije u zapošljavanje, tehnologiju i proizvode. Za to bi ipak trebalo puno više zaraditi, što je u uvjetima ovakvih fiskalnih i parafiskalnih mjera gotovo nemoguće.