Prvi dio ovog tjedna donio je niz neugodnih vijesti iz gospodarstva koje upućuju na ostvarenje strahova od usporavanja rasta svjetske ekonomije. Iz najveće svjetske ekonomske sile, Sjedinjenih Američkih Država, u utorak su došle pesimistične vijesti o kretanju tamošnje industrije jer je indeks kojim se mjeri optimizam menadžera pao na najnižu razinu u posljednjih deset godina. Institut za upravljanje nabavom (ISM, Institute for Supply Management) svojom redovitom anketom ispituje optimizam menadžera u američkom proizvodnom sektoru i temeljem njihovih odgovora izračunava indeks koji pokazuje kakva su očekivanja o kretanju buduće proizvodnje.

U utorak je objavljeno da se taj indeks u rujnu spustio na 47,8 posto, što je drugi uzastopni mjesec u kojem se nalazi ispod 50 posto (vrijednost iznad 50 posto znači očekivani rast, a ispod 50 posto očekivan pad proizvodnje). Istovremeno, to je najniža vrijednost tog indeksa još od lipnja 2009., kad se svijet nalazio u stisku puno veće krize. Analitički podaci pokazuju da su očekivanja američkih menadžera o tamošnjem izvoznom sektoru još gora.

Takav pesimizam i nije neočekivan s obzirom na aktualni trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomske sile. Kina i SAD se gotovo od samog početka predsjedničkog mandata Donalda Trumpa nadmeću međusobnim uvođenjem carina, a nesigurnost koja iz toga proizlazi utječe i na proizvođače i na potrošače. No čak i bez pritiska koji dolazi s druge strane Tihog oceana Kina se nalazi pod prijetnjom usporavanja rasta. Čini se da su se nad ekonomsku idilu proteklih gotovo četiri desetljeća, tijekom kojih je bilo trenutaka kad je Kina ostvarivala rast po stopama i višim od 10 posto, nadvili oblaci.

Kineska vlast, koja je u utorak proslavila 70. obljetnicu postojanja Narodne Republike Kine, posljednjih nekoliko godina ne uspijeva naći zadovoljavajuću ravnotežu između slobodnog tržišta i državne kontrole nad ekonomijom. U drugom ovogodišnjem tromjesečju stopa rasta kineskog gospodarstva spustila se na najnižu razinu u posljednjih dva i pol desetljeća – još uvijek solidnih 6,2 posto – no analitičari redovito predviđaju da će se nastaviti takvo usporavanje.

Na neizvjesnost je u utorak reagirala i Svjetska trgovinska organizacija (WTO, World Trade Organization) te je bitno srezala svoje procjene za ovogodišnje kretanje globalne trgovine. U travnju je WTO očekivao da će svjetska trgovina ove godine rasti po stopi od 2,6 posto, a sada je ta procjena smanjena na tek 1,2 posto. Roberto Azevedo, glavni direktor WTO-a, u izjavi je napomenuo da su 'lošija očekivanja u trgovini obeshrabrujuća, ali ne i neočekivana'. Spomenutih 1,2 posto je i najniža stopa rasta svjetske trgovine još od krize krajem prošlog desetljeća.

Problemi na samom vrhu svjetske ekonomske piramide šire se i dalje od Kine i SAD-a. Njemačka, poslovični europski 'ekonomski motor', također već neko vrijeme kašljuca i zastajkuje. Kancelarka Angela Merkel u utorak se u Berlinu sastala s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, WTO-a i Međunarodne organizacije rada te je tom prilikom izjavila da Europa nema razloga biti 'umišljena' jer manjak ekonomskog optimizma u svijetu nije samo posljedica trgovinskog rata između Kine i SAD-a. Merkel je tom prilikom podsjetila i na Brexit, jedan od jačih generatora neizvjesnosti u ekonomiji Europske unije, kazavši da 'pregovaramo o urednom britanskom izlasku već tri godine i to donosi veliku nesigurnost ako imamo u vidu da bi se taj izlazak trebao dogoditi 31. listopada. A ljudi još uvijek ne znaju kako će izgledati dobavljački lanci', prenosi Deutsche Welle.

Mada je dan prije, u ponedjeljak, objavljeno da je stopa nezaposlenosti u Njemačkoj s 5,1 posto, koliko je iznosila u kolovozu, pala na 4,9 posto u rujnu, neugodna činjenica da je u drugom ovogodišnjem tromjesečju Njemačka zabilježila kvartalni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto i dalje upozorava na moguću recesiju i negativne posljedice koje proizlaze iz nje. Tvornica automobila Opel u utorak je tako potvrdila nagađanja da će dvije i pol tisuće njenih radnika barem šest mjeseci raditi skraćeno te da će se u tom razdoblju morati osloniti na državnu pomoć. Radi se o zaposlenicima najstarije Opelove tvornice, u pogonu još od 1898., koja će ove godine prema internim procjenama proizvesti oko 42 tisuće automobila, što je tek trećina proizvodnje ostvarene u 2018. i daleko ispod kapaciteta od 180 tisuća vozila godišnje.

Opel je već godinama u problemima, a francuska automobilska grupacija PSA, u čijim se rukama njemačka kompanija nalazi od 2017., kad je za nju američkom General Motorsu plaćeno 2,2 milijarde eura, najavila je da će do kraja 2021. preseliti dio proizvodnje iz Poljske u Njemačku kako bi osigurala budućnost tvornice. Opel u Njemačkoj zapošljava ukupno 16,5 tisuća radnika, a prema dostupnim informacijama, oni bi barem do 2023. trebali biti sigurni od otkaza.

Osim internih problema, na situaciju u Opelu utječe pad u globalnoj industriji automobila zbog smanjene potražnje i strožih standarda za ispušne plinove vozila. Od siječnja do kolovoza proizvodnja automobila u Njemačkoj smanjena je za 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju objavljeni podaci. Uz globalni pesimizam, na Opel utječe neizvjesnost oko britanske podružnice, kompanije Vauxhall, i nepoznanice oko toga na koji način će doći do Brexita.

Ista ta nesigurnost koju nosi Brexit, s pesimističnim očekivanjima oko njemačkog gospodarskog rasta, muči i španjolske poduzetnike, posebno one u tamošnjem turističkom sektoru. Nijemci i Britanci su glavni gosti španjolskih turističkih destinacija, a prije nekoliko tjedana španjolski Nacionalni institut za statistiku objavio je da je u srpnju na odmoru u Španjolskoj bilo tri posto manje njemačkih i 2,2 posto manje britanskih turista u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Nepovoljne vijesti iz turističkog sektora, jednog od najvažnijih u španjolskoj privredi, dolaze upravo u trenutku u kojem je ostatak tamošnje ekonomije nakon nekoliko godina slabašnog rasta počeo pokazivati prve znakove snažnijeg oporavka. Španjolskom turizmu i ekonomiji, baš kao i hrvatskima, jaku konkurenciju predstavlja Turska, bitno jeftinija turistička destinacija zahvaljujući deprecijaciji tamošnje valute. Mogući negativan utjecaj Brexita na britansku ekonomiju, kao i moguća recesija u Njemačkoj, koja će natjerati Nijemce na dodatnu štednju, svakako će povećati potražnju za jeftinijim destinacijama. Španjolskom turizmu dodatni udarac mogao bi biti i krah britanske turističke agencije Thomas Cook, koja se ovih dana našla u stečaju, jer je ona godišnje u Španjolsku dovozila čak 3,2 milijuna gostiju.

Od američkih industrijskih prognoza do srezanih procjena WTO-a i drugih ekonomskih vijesti, brojke objavljene ovih dana dijelom su potvrdile već neko vrijeme pesimistična očekivanja o trendu svjetske ekonomije. Mada vjerojatno ne treba strahovati od naglih krahova, kakav je bio onaj prije desetak godina, oprez u optimizmu svakako bi bio nužan i za poduzetnike i za potrošače. Sve dok brojke, kako one u ekonomskim predviđanjima tako i one na bankovnim računima, ne krenu opet sigurno gore.