Europska središnja banka (ECB) u četvrtak bi trebala najaviti program kupovine državnih obveznica te tako pribjeći svom posljednjem velikom alatu koji joj je još na raspolaganju da bi udahnula život gospodarstvu eurozone i obranila ga od prijeteće deflacije
Globalna financijska tržišta imaju golema očekivanja od ECB-a vezana uz najavljeni program kvantitativnog monetarnog popuštanja odnosno tiskanja novca radi kupnje državnih obveznica, unatoč opoziciji njemačke Bundesbanke i zabrinutosti Berlina da bi to moglo potaknuti članice eurozone na trošenje a oslabiti njihova nastojanja da provode ekonomske reforme,
Izvor iz eurozone kazao je za agenciju Reuters u srijedu da je izvršni odbor ECB-a, koji se sastao u utorak, predložio da Banka mjesečno kupuje državnih obveznica u vrijednosti od 50 milijardi dolara, počevši od ožujka.
Šire, 25-člano Upravno vijeće ECB-a danas će raspravljati o tome prijedlogu, a nakon toga će predsjednik ECB-a Mario Draghi održati novinsku konferenciju.
"Očekujem da će objaviti i pokrenuti program kvantitatavnog monetarnog popuštanja koji će vjerojatno biti veći od 500 milijardi eura", kazao je izvršni direktor investicijskog društva SGH Macro Advisors iz New Yorka, Sassan Ghahramani, koji savjetuje hedge fondove.
Neizvjesnost postoji ne samo oko vrijednosti nego i oko duljine trajanja tog programa. Wall Street Journal izvještava da bi program mogao trajati najmanje godinu dana, dok agencija Bloomberg piše da bi kupnje mogle trajati do kraja 2016. godine.
Trajanje takvog programa je značajno. Program kupnje obveznica koji bi započeo u ožujku i trajao godinu dana ukupno bi mogao vrijediti 600 milijardi eura, ukoliko bi se mjesečno za tu svrhu trošilo 50 milijardi eura. ECB je odbio bilo što o tome komentirati.
Reutersova anketa među trgovcima novcem u ponedjeljak je pokazala kako očekuju kako će ECB najaviti program kupnje obveznica vrijedan 600 milijardi eura, no također je pokazala i kako ne vjeruju da će to uspjeti potaknuti inflaciju u 19-članoj eurozoni.
Stopa inflacije u eurozoni u prosincu lani bila je negativna: potrošačke cijene pale su u prosjeku za 0,2 posto, što je daleko od ECB-ove ciljane razine od nešto ispod 2 posto godišnje.
ECB je pred najtežom odlukom u svojoj 16. godišnjoj povijesti. Već je spustio kamatne stope u europskoj monetarnoj uniji na rekordno nisku razinu, pokrenuo je kupovinu imovine privatnog sektora te usmjerio na stotine milijardi eura u jeftine kredite prema bankama u nadi da će pojačati kreditiranje gospodarstva i stimulirati rast.
Posljednja velika opcija koja je još ECB-u ostala na raspolaganju je kvantitativno monetarno popuštanje, politika koju već koriste Fed, Bank of Japan i Bank of England kako bi oživjele rast u svojim gospodarstvima nakon globalne financijske krize. Monetarni zakonodavci u eurozoni posljednjih mjeseci poručivali su da su odlučni spriječiti pojavu deflatorne spirale kakva već godinama iscrpljuje Japan, a njezina posljedica je slabi gospodarski rast, često prekidan recesijama.
