Svjetska banka očekuje da će Hrvatska ove godine zabilježiti pad gospodarske aktivnosti od 1,5 posto, no i ta se stopa još preispituje jer se još uvijek ne zna koliki će biti pad vanjske potražnje, a time i hrvatskog izvoza, kada će se oporaviti financijsko tržište niti kada će privatni kapital postati manje osjetljiv na rizik i krenuti u nove akvizicije i investicije, rekla je danas glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster
Na predstavljanju redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke "EU10 + Croatia" Mađarević Šujster je istaknula da je hrvatski gospodarski rast prijašnjih godina bio najviše potaknut snažnim rastom osobne potrošnje i investicija, koji su bili financirani zaduživanjem.
Hrvatska je, naime, za zaduživanje sve do kraja prošle godine imala dobar pristup stranim tržištima, uslijed čega je u 2008. vanjski dug povećan 17,5 posto, dvostruko više nego godinu ranije.
No, uslijed krize je trošak zaduživanja za Hrvatsku, kao i za razvijene zemlje, danas četiri puta veći nego prije godinu dana, zbog čega u Svjetskoj banci ove godine očekuju preokret, odnosno veće oslanjanje države na financiranje na domaćem tržištu.
Mađarević Šujster je pritom istaknula da ove godine Hrvatsku očekuje otplata dugova i kamata u visini 21 posto BDP-a, nakon 8,9 posto BDP-a u prošloj godini, a to je najviši iznos do sada i njegova otplata zahtijevat će pažljivu i razumnu fiskalnu politiku.
Dosezi monetarne politike, dodala je, trenutno su limitirani, jer ona "balansira" između održavanja likvidnosti sustava i stabilnosti tečaja te joj je stoga nužna i podrška još restriktivnije fiskalne politike nego 2008.
Kazala je i da će rebalans proračuna vjerojatno biti nužan, zbog negativne stope gospodarskog rasta, umjesto pozitivne koja se očekivala u vrijeme izrade proračuna, kao i mogućnosti da se dug neće moći refinancirati na inotržištu u omjeru u kojem je to bilo planirano, zbog čega će se nužno morati smanjivati javni rashodi.
Voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Andras Horvai je pak ocijenio da će vrijeme kada će se provesti rebalans ovisiti o trenutku kada će vlasti raspolagati kvalitetnim informacijama o dosadašnjem izvršavanju proračuna, ali je istaknuo i da "što se duže čeka to će biti teže".
Horvai se osvrnuo i na rasprave o mogućim promjenama u hrvatskom mirovinskom sustavu, rekavši da je riječ o dobrom sustavu za koji nije siguran da ga uopće treba reformirati, ali da prije bilo kakve odluke treba detaljno analizirati oba mirovinska stupa i odluku donijeti temeljem kvalitetnih informacija, a ne pretpostavki.
Na novinarski upit očekuje li da će Hrvatska morati zatražiti pomoć MMF-a, Horvai je pak kazao da pomoć Fonda traže zemlje kojima ili treba novac ili disciplina te je istaknuo da u ovakvoj krizi pomoć MMF-a traže i zemlje koje su mislile da im to nikada neće trebati. Hrvatske se vlasti moraju odlučiti da provedu neke teške mjere i o tome će ovisiti da li će trebati pomoć ili ne, rekao je.
