Jačanje neizvjesnosti u vezi s dužničkom krizom perifernih članica eurozone osnovni je razlog jačanja švicarskog franka, koji je u potpunosti prevladao očekivani pozitivni utjecaj jačanja kamatnog diferencijala na tečaj EUR/CHF, ističu RBA analitičari. Dodatni čimbenik jakog franka je fiskalna prilagodba u eurozoni, koja usporava oporavak ukupnoga europskog gospodarstva.

Istodobno, Švicarska je prošla kroz krizno razdoblje s malim padom BDP-a, nakon čega je uslijedio brz i solidan oporavak uz istodobno zadržavanje zdravih javnih financija.

Jačanje potražnje za frankom u prvom redu proizlazi iz njegove uloge 'sigurne luke', u koju se slijeva financijska imovina iz dijelova eurozone koji su pogođeni dužničkom krizom. Naime, strah od bankrota rubnih država značio bi gubitak vrijednosti državnih obveznica. U slučaju Grčke najviše pogođeni vjerovnici države bile bi grčke banke. Zbog toga se depoziti povlače iz potencijalno ugroženih banaka i prenose u sigurnije švicarske banke. Dodatni čimbenik koji potiče kupovinu franka je strah da će periferne članice napustiti eurozonu i vratiti stare valute uz drastičnu devalvaciju.

Neizvjesnost u vezi s razvojem grčke fiskalne krize i krize ostalih rubnih članica mogla bi biti prisutna najmanje do kraja 2011. te u prvoj polovini 2012, što će svakako podržavati potražnju za tom valutom. Zbog toga bi se i tečaj EUR/CHF mogao zadržavati na relativno niskim razinama odnosno znatno ispod pariteta prema kupovnoj moći (1,38).

Izgledno je da hrvatski dužnici vezani valutnom klauzulom uz franak u 2011. neće imati priliku za konverziju duga u eure ili kune po povoljnom tečaju. Stoga će očekivana tečajna kretanja na svjetskim deviznim tržištima za domaće dužnike značiti nastavak otplate dugova po većim otplatnim ratama, uz tečaj kune u odnosu na franak iznad šest kuna za franak.

Prema podacima HNB-a, udio kredita u švicarskim francima odobrenih tzv. ostalim sektorima na kraju prvog tromjesečja iznosio je 15,8 posto. S obzirom na ročnu strukturu kredita, vrijednost i vrstu kredita, uglavnom je riječ o dugoročnim stambenim kreditima i kreditima za automobile.

Budući da su ročne otplate stambenih kredita u pravilu veće, snažno jačanje franka uz nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada utječe na visok porast obveza dužnika. Zbog toga se i dalje pogoršava urednost otplate takvih kredita, a izgledan je nastavak rasta dospjelih nenaplaćenih potraživanja i loših kredita odobrenih u švicarskim francima.