Iako Agrokor godišnje ubere stotinjak milijuna kuna poljoprivrednih poticaja, ne treba zaboraviti da taj koncern i najviše investira u Hrvatskoj. U 2012.  Agrokorove investicije iznosile su 1,4 milijarde kuna: modernizirao je postrojenja PIK-ova Vrbovec, Vinkovci i Belje, izgradio novi distributivni centar Tiska, Konzum je otvarao nove trgovine i krenuo u biznis s benzinskim pumpama, na dunavskoj obali u Vukovaru izgrađena je luka za utovar te istovar žitarica i uljarica, a bacili su se i u energetiku sagradivši prvu bioplinsku elektranu. Time je Agrokor u zbroju nadmašio i pojedinačno uvjerljivo najveću investiciju u Hrvatskoj, Plivinu izgradnju tvornice u Savskom Marofu vrijednu 200 milijuna dolara. Prihodi koncerna u devet mjeseci blago su porasli za 2 posto, na 22 milijarde kuna, a za prepolovljenu dobit (202 milijuna kuna) kriv je pad srpskog dinara. S druge strane, za Agrokor neugodnu odluku Hanfe iz vremena Ante Samodola o obavezi ponude za preuzimanje Belja nakon Upravnog suda poništila je i nova uprava Hanfe, uštedjevši mu 800 milijuna kuna. Akcija Državnog inspektorata oko isplate plaće u Konzumovim bonovima završila je pak tako što je posrnuli Dioki završio na sudu, a u radu Todorićevog lanca Linićevi inspektori nisu pronašli nepravilnosti.

EMIL TEDESCHI

U vremenima u kojima poduzetnici i građani kukaju zbog visoke cijene zaduživanja poduhvat je dobiti i povoljan kredit. Perspektivna Atlantic grupa Emila Tedeschija uspjela je uvjeriti strane kreditore da joj smanje troškove zaduživanja pa će novih tristotinjak milijuna eura vratiti po nižoj kamati nego država, i čak gotovo dvostruko jeftinije nego što se zadužuje kolega Todorić. Uz Atlanticovog dioničara, EBRD, novo ime među Tedeschijevim kreditorima je ruska Sberbanka koja ga prati u osvajanju Rusije, u kojoj su toj kompaniji prihodi uzletjeli za tridesetak posto. Paštetu Argeta uspjeli su plasirati u španjolski lanac Iker, a nakon zemalja bivše Jugoslavije i već spomenute Rusije, Atlantic je spreman i za osvajanje ostalih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, sjeverne Afrike i Turske. Nije prošlo nezamijećeno i novoobnovljeno prijateljstvo iz školskih dana između Emila Tedeschija i Zorana Milanovića, nakon što je potonji postao hrvatski premijer.

GEORG ELTZ

Prihod najveće hrvatske turističke grupacije Valamar pod kontrolom Georga Eltza, austrijskog potomka vukovarske grofovske obitelji i široj javnosti slabo poznate zvijezde kuponske privatizacije, u devet mjeseci dosegnuo je gotovo milijardu kuna. U odnosu na lanjsku 2011, to je rast prihoda Valamara (koji obuhvaća Riviera adriju i dubrovački Babin kuk) od 12 posto, dok je dobit skočila za čak 65 posto, na 232,5 milijuna kuna. Za sljedeću godinu najavljuju ulaganja u iznosu od 170 milijuna kuna. Dionica Valamar adria holdinga (bivšeg Dom holdinga) proglašena je najboljom u ovoj godini i ulagačima je donijela prinos od gotovo 50 posto!

MARIJAN FILIPOVIĆ

U prosincu konačno jedna, za Hrvatsku posve atipična poduzetnička priča – Marijan Filipović odlučio je najveći dio svog bogatstva, drvoprerađivačku tvrtku Finvest, čija je knjigovodstvena vrijednost 350 milijuna kuna, donirati stanovnicima čabarskog kraja. Dionice je prenio na zakladu koja već stipendira učenike iz Gorskog kotara. No nije ovaj donatorski potez u stilu Billa Gatesa jedino što dokazuje da Marijan Filipović, porijeklom bosanski Hrvat, nije tipičan balkanski poduzetnik. Ove je godine smijenio iz uprave sina, smatrajući da mu kao menadžeru školovanom u Americi nedostaje socijalne osjetljivosti. Poduzetnik, koji je na konju iz Travnika prvi put prije 60 godina dojahao u Čabar, protivio se ideji sina Marina da zatvori pogon koji je bio u gubitku.

ANTE MANDIĆ

Da netko u Hrvatskoj usred krize želi prodati tvrtku, to i nije vijest, ali ako nju, prema pisanju medija, žele i HT i dvije strane IT kompanije, onda je priča vrijedna pažnje. Poslovni kuloari bruje o prodaji najveće hrvatske softverske kompanije, IN2 grupe, koja zapošljava četiristotinjak IT stručnjaka i izvozi u desetak zemalja te za čiji bi kontrolni paket sadašnji vlasnik Ante Mandić navodno mogao dobiti dvadesetak milijuna eura.

MATO ŠKOJO

Vodeći hrvatski pekarski trgovački lanac Mlinar započeo je u Sloveniji ambiciozan plan širenja na regionalno tržište. U prosincu je otvorio prvih šest prodavaonica, a do kraja iduće godine u Deželiće ih biti tridesetak. Mlinar je u većinskom vlasništvu Mate Škoje, osječkog poduzetnika koji je tvrtku 2009. preuzeo od Agrokora. Škojo u iduće dvije godine planira udvostručiti lanac od 140 pekarnica. Zapošljava 1.500 ljudi, a prihodi Mlinara u prvih devet mjeseci ove godine rasli su za 10 posto, na 213,5 milijuna kuna. Mlinarov oglas za posao na koji se javilo samo četvero kandidata postao je kratkotrajna medijska senzacija, no umjesto legende o lijenim Hrvatima brzo se ukazala priča o slaboj čitanosti lokalnih medija: nakon ponovljenog oglasa na internetu Škojo je bio zatrpan sa 700 prijava.

MATIJA KOPIĆ

Nakon što je lani prikupio oko pola milijuna kuna hrvatski start-up projekt Farmeron ove je godine od američkih ulagača privukao ozbiljniju svotu od gotovo osam milijuna kuna. U zadnjih pet mjeseci program koji pomaže poljoprivrednicima upogonjen je na više od 450 farmi u 14 zemalja u kojima je u tijeku beta testiranje. Iza projekta Farmeron, pokrenutog prije dvije godine, stoji Osječanin Matija Kopić, 'main cowboy in the saddle'. Spomenimo i da se puno očekuje od Hipersfere Bojana Pečnika i Roberta Grilca, no pred njima je još mukotrpan put skupljanja dodatnog kapitala prije nego što uzleti njihov genijalni zračni brod.

UDRUGA FRANAK

Jedna od najagilnijih građanskih inicijativa, Udruga Franak, koja okuplja one koji su se 'zaribali' uzimajući stambene kredite u švicarskoj valuti, postigla je svoj prvi uspjeh. Prihvaćena je tužba protiv osam poslovnih banaka (Zaba, PBZ, RBA, Erste, Hypo, OTP, SG – Splitska banka i Volksbank), koju je u ime Udruge Franak podigao Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača – Potrošač, čime su stvoreni temelji za nastavak sudskog procesa. Pokušat će uvjeriti sud da je primjena valutne klauzule i promjenjive kamatne stope u kreditima s valutnom klauzulom nepoštena i nedopuštena. Odvjetnica Udruge Franak, Nicole Kwiatkowski, vjeruje u pobjedu na sudu - ili barem u nagodbu s bankama.