Dok su ruski prihodi od izvoza fosilnih goriva značajno pali od svog vrhunca u ožujku 2022., mnoge zemlje još uvijek uvoze milijune dolara ruskih fosilnih goriva dnevno. Prihod od fosilnih goriva izvezenih u EU pao je za više od 90 posto u odnosu na svoj vrhunac, no 2023. blok je još uvijek do sada uvezao više od 18 milijardi dolara sirove nafte i prirodnog plina
Grafika niže koristi podatke Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) kako bi vizualizirala najveće zemlje uvoznice fosilnih goriva iz Rusije do sada ove godine.
vezane vijesti
Kina je i dalje najveći ruski kupac fosilnih goriva, s uvozom koji je 2023. dosegnuo 30 milijardi dolara do 16. lipnja 2023. Budući da gotovo 80 posto kineskog uvoza goriva čini sirova nafta, prosječni dnevni prihodi Rusije od kineskog uvoza fosilnih goriva pali su s 210 milijuna dolara 2022. na 178 milijuna dolara 2023., uglavnom zbog pada cijene ruske sirove nafte.
Nakon Kine slijede zajedno zemlje EU-a, koje unatoč tome što više ne uvoze ugljen iz Rusije od kolovoza 2022., i dalje su uvezle 18,4 milijarde dolara fosilnih goriva u omjeru 60:40 sirove nafte i prirodnog plina.
Nakon Kine i EU bloka, Indija je sljedeći najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva. Povećala je količinu uvezenih fosilnih goriva za više od 10 puta od prije ruske invazije na Ukrajinu, uglavnom zahvaljujući sniženim cijenama ruske nafte. Turska je jedina druga nacija koja je 2023. godine uvezla ruskih fosilnih goriva u vrijednosti većoj od 10 milijardi dolara, dok je svaka druga zemlja ove godine iz Rusije uvezla goriva u vrijednosti manjoj od tri milijarde dolara.
Snalaženje u gruboj stvarnosti izvoza nafte
Iako je sirova nafta glavni ruski izvoz fosilnih goriva, nacionalnom sirovom naftom Urals trgovalo se s popustom od 20 dolara po barelu u odnosu na naftu Brent tijekom većeg dijela 2023. Iako se taj popust smanjio na oko 16 dolara nakon ruske najave daljnjeg smanjenja izvoza nafte za 500.000 barela dnevno, cijena sirove nafte Urals ostaje samo 40 centi ispod gornje granice od 60 dolara koju su postavile zemlje G7 i EU.
Uz Rusiju, Saudijska Arabija je također najavila da će produljiti svoje smanjenje od 1 milijun barela dnevno do kraja kolovoza, a saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman komentirao je solidarnost zemlje s Rusijom i rekao da će učiniti 'što god je potrebno' da podrži tržište nafte.
Dok su rezovi zemalja OPEC-a i OPEC+ pokušaj povećanja cijena sirove nafte, povećana proizvodnja iz SAD-a tome se suprotstavila. EIA predviđa da će 2023. američka proizvodnja iznositi 12,6 milijuna barela dnevno, nadmašujući najviši nivo iz 2019. od 12,3 milijuna bpd-a.
