Za razliku od prilično zategnutih političkih odnosa, suradnja između Hrvatske i Srbije cvjeta na gospodarskom planu. Robna razmjena u posljednjih deset godina više je nego udvostručena, a lani je prvi put premašila milijardu eura
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Srbiju je od siječnja do studenog prošle godine izvezeno 616 milijuna eura, što je godišnji rast od 30,3 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 18,6 posto, na 532,4 milijuna eura.
Kao izvozni partner Srbija je Hrvatskoj na šestom mjestu s udjelom od 4,2 posto u ukupnom izvozu, dok je na ljestvici najvažnijih uvoznih partnera na devetom mjestu s udjelom od 2,5 posto u ukupnom uvozu.
Sudeći po podacima za prvih jedanaest mjeseci, trend smanjenja hrvatskog suficita u trgovini s istočnim susjedom prisutan proteklih godina prošle godine je prekinut.
Međutim treba upozoriti da se statistički podaci o izvozu i uvozu među dvjema zemljama bitno razlikuju. Za razliku od hrvatske statistike koja u 2017. bilježi hrvatski suficit od 83,6 milijuna eura, srpska izvještava da je suficit ostvarila Srbija, i to u iznosu od 74,4 milijuna eura. Sličan raskorak postoji i za 2016. godinu, u kojoj je hrvatska strana evidentirala suficit od 23,7 milijuna eura, a srpska od 30,8 milijuna eura.
vezane vijesti
Jedan od razloga za rast uvoza iz Srbije je prebacivanje dijelova proizvodnje velikih sustava, poput Agrokora i Atlantic grupe, u tu državu. S druge strane, Hrvatska uvozi sve više prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Srbije kako bi zadovoljila potražnju u turističkom sektoru.
Na rast uvoza utječe i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Beograd sklopio s Bruxellesom, a koji srpskim robama na tržištu EU-a daje nešto povoljniji tretman od onoga koji robe iz EU-a imaju na srpskom tržištu.
Glavni proizvodi koje hrvatske kompanije plasiraju u Srbiju su električna energija, soja, proizvodi od kože, cement i umjetna gnojiva.
Zanimljivo je to da je glavni izvozni proizvod, električna energija, ujedno najvažniji uvozni proizvod iz Srbije. Tako je Hrvatska u 11 mjeseci prošle godine prodala Srbiji električne energije za 78,2 milijuna kuna, a istovremeno je uvezla struje za 62,8 milijuna eura.
Osim električne energije, Hrvatska iz Srbije najviše uvozi bakar, aluminij, benzin, jestivo ulje i šećer.
Prema analizama Privredne komore Srbije, mogućnosti za povećanje srpskog izvoza postoje u tekstilnoj industriji, industriji plastike, namještaja, strojarskoj, industriji papira i proizvodnji mliječnih proizvoda.
Srpski gospodarstvenici, osim za povećanje trgovinske razmjene, zainteresirani su za investiranje u Hrvatskoj.
Dosad su srpske investicije u Hrvatskoj bile iznimno rijetke. Prema podacima HNB-a, ukupna inozemna izravna ulaganja iz Srbije u Hrvatsku od 2013. do 2016. iznose svega 12,4 milijuna eura. Zadnje veće srpsko ulaganje dogodilo se lani, kada je srpski 'kralj šećera' Miodrag Kostić kupio luksuzni hotelski kompleks Skiper Resort u Istri od austrijske kompanije HETA.
Najviše prašine u hrvatskoj javnosti digla je investicija Petra Matijevića, koji je 2015. od Envera Moralića kupio dvije poljoprivredne zadruge s 1500 hektara poljoprivrednog zemljišta, čime je postao najveći privatni vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.
S druge strane, hrvatske investicije su znatno brojnije. Srbija se nalazi na četvrtom mjestu najznačajnijih zemalja za hrvatske investicije s izravnim ulaganjima vrijednim 749,3 milijuna eura. Danas u Srbiji posluje više od 200 hrvatskih kompanija, a najveća ulaganja realizirali su Agrokor, Nexe grupa i Atlantic grupa.
Uzlaznu poslovnu suradnju Hrvatske i Srbije lani je kratkotrajno poremetio ministar Tomislav Tolušić donošenjem pravilnika kojim je drastično povećao cijenu inspekcijskog nadzora voća i povrća koje se uvozi iz Srbije. Nakon što je taj potez zaprijetio trgovinskim ratom između susjeda premijer Plenković naložio je vraćanje starih cijena.
