"Hrvatska nema strategiju upravljanja javnim dugom, a niti kvalitetnog upravljanja javnim dugom. Imajući sve u vidu, Vlada bi trebala donijeti Zakon o javnom dugu, izraditi strategiju upravljanja javnim dugom za iduće dvije do tri godine te prikazati projekcije otplate obveze javnog duga sve do 2025. Stvarna razina deficita proračuna opće države, visina i nepovoljna dinamika kretanja duga opće države manji je problem od nepostojanja strateškog plana, operativnih mjera i dovoljno stručnog i profesionalnog osoblja za upravljanje javnim dugom", zaključuje Bajo u osvrtu na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o visini i obuhvatu proračunskog deficita i duga opće države za razdoblje 2011.-2014. prema metodologiji ESA 2010 i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Osvrćući se na podatak da je proračunski deficit opće države lani iznosio 5,7 posto BDP-a, odnosno 18,84 milijarde kuna, poručuje kako će u novom programu konvergencije Vlada morati ostvariti znatno veće uštede.

Prošle su godine rashodi za kamate otplate duga opće države iznosili 11,5 milijardi kuna (3,4 posto BDP-a), što je na razini 2013., a Bajo upozorava kako su rashodi za kamate visoki i mogli bi značajno rasti u idućem razdoblju.

"Hrvatska je u prvom kvartalu 2015., unatoč mjerama monetarnog popuštanja Europske središnje banke, još uvijek jedna od zemalja s najvišim prinosima na državne obveznice (3 posto). Više prinose od Hrvatske imaju samo Cipar (6 posto) i Grčka (9,72 posto). To pokazuje da je rizik države i poslovanja s državom još uvijek velik što održava nepovjerenje financijskog tržišta u Vladine politike", ističe Bajo.

Osvrćući se na podatak DZS-a i Eurostata da je dug opće države 2014. iznosio 85 posto BDP-a (279,6 milijardi kuna) i da ima tendenciju daljnjeg rasta, Bajo upozorava da je javni dug veći od 90 posto BDP-a.

Podsjeća da je na rast javnog duga za 13,4 milijarde kuna u odnosu na 2013. utjecalo uključenje obveza HBOR-a (od 4,4 posto BDP-a) i HŽ Cargo-a u obuhvat duga opće države.

"Dugu opće države ubuduće treba dodati i oko 22,8 milijardi kuna jamstava javnim poduzećima te oko 5,8 milijardi kuna obveza Zagrebačkog holdinga. Tek njihovim uključivanjem u obuhvat javnog duga dobiva se realniji pokazatelj financijskog položaja države", navodi Bajo.

Upozorava i da Hrvatska nakon ove godine ulazi u fazu visokih otplata dospijeća većeg dijele glavnice i kupona obveznica. Sve do 2025. prosječno godišnje dospijeva više od 18,8 milijardi kuna (14,2 milijarde glavnica i 4,6 milijardi kuna kupona obveznica) te će od 2017. biti pojačano zaduživanje radi refinanciranja tih obveza, podsjeća Bajo, dodajući da, na žalost, ne postoje javno dostupne informacije o dospjećima kredita koji čine oko 35 posto duga opće države.

"Tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi otplata dospjelih obveza Hrvatska nije imala sve od stjecanja neovisnosti", ističe Bajo.

Smatra i da će Hrvatska, zbog visokih potreba financiranja proračunskog deficita, morati u većoj mjeri koristiti i prihode od imovine i to u prvom redu dobiti javnih poduzeća (primarno HEP-a i JANAF-a).

Prihodi od imovine opće države u devet mjeseci 2014. iznosili su 2,6 milijardi kuna (1,1 milijarda kuna dobit javnih društava, 1,3 milijardi od zakupnina i koncesija te 200 milijuna prihodi od kamata), pri čemu Bajo napominje i kako je proračun lani ostvario i 900 milijuna kuna prihoda od privatizacije Croatia osiguranja (koji se evidentira u računu financiranja proračuna).

Ponavljajući kako je IJF već godinama upozoravao da državni proračun, pa i proračun opće države, nisu dostatan izvor informacija za kvalitetno upravljanje državnim financijama, Bajo ističe kako je to sada formalno potvrdila i Europska komisija.

Europska komisija je u deficit i javni dug uključila i obveze javnih poduzeća - Hrvatske ceste, HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka-Zagreb, HBOR, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatski operator tržišta energije. Čak štoviše, u deficit i javni dug sve više će ulaziti i financijske transakcije poduzeća u vlasništvu lokalnih jedinica, navodi.

Dodaje da će država morati proširiti sustav financijskog izvještavanja te u njega uključiti i korigirati vremenske rokove izvještavanja trgovačkih društava u vlasništvu države (sada je to do kraja četvrtog mjeseca).

"S povećanjem obuhvata mijenja se i filozofija upravljanja – umjesto upravljanja proračunom opće države (konsolidiranog proračuna države i lokalnih jedinica te izvanproračunskih korisnika) u žarištu je upravljanje financijama čitavog javnog sektora (opća država i trgovačka društva u vlasništvu države i lokalnih jedinica). Vlada i Sabor morat će uz rasprave o državnom proračunu uključiti i dokumente o financijskom poslovanju javnih društava u vlasništvu države i lokalnih jedinica. Kvaliteta financijskog upravljanja u javnim društvima morat će biti iste razine i transparentnosti kao i državnog proračuna", navodi Bajo.