Izvršna direktorica Tehnološkog vijeća Pittsburgha Audrey Russo pričala je o tranzicijskim iskustvima tog grada, iz kojeg je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća industrija metala preselila u zemlje poput Kine, a broj stanovnika se prepolovio, uključujući i upravljačku elitu, pa je bilo teško doći do preokreta i pokretanja inovacijskih procesa.

No, putem i sveučilišta kao centra inovacija, stvari su se pokrenule, pa je Pittsburgh tako danas centar industrije autonomnih vozila, a da je za preobrazbu grada bilo potrebno mnogo vremena i rada, svjedoči i podatak da se inicijalno taj projekt počeo razvijati prije 40 godina.

Tu se nadovezao zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, otkrivši da je dvaput posjetio Pittsburgh, bio i na tamošnjim fakultetima te proučio suradnju između njih i kompanija, koja je pridonijela istraživanju i razvoju te stvaranju poželjnog ekosustava za startupove.

Takvu strategiju su podržavali i grad i država, a njihova snažna uloga ogledala se i u ulaganju u inovacije i infrastrukturu, rekao je Tomašević.

Tomašević je povukao paralelu između američkih i hrvatskih sveučilišta i gradova. Dok američka sveučilišta karakterizira kao integrirana, za zagrebačko sveučilište je kazao da je "vrlo dezintegrirano". No, komparativna prednost Zagreba u odnosu na američke pa i europske gradove, u smislu privlačenja ljudi koji bi u njemu živjeli i stvarali, jest to što je pogodan za policentričan razvoj, u smislu kvartova kao središta.

To podrazumijeva da osoba za 15 minuta pješice, biciklom ili javnim prijevozom može ispuniti svoje potrebe, a da zbog toga ne mora ići u centar grada, pojasnio je Tomašević.

Tako, poručio je da Zagreb, osim što potiče razvoj ekosustava putem Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER), u kojem trenutno egzistira 80-ak startupova, može postati atraktivniji grad za život, pa tako i onih koji bi se u njega doselili i razvijali posao.

Olakšati pokretanje i gašenje startupova

S time se složila Hajdi Ćenan iz udruge Cro Startup!, no i istaknula da je potrebno više promovirati takve mogućnosti.

Rekla je da za razvoj startup zajednice između ostalog treba olakšati otvaranje i zatvaranje poslovnog subjekta, pojednostaviti stjecanje udjela u kompanijama, kao i uvesti porezne olakšice za "poslovne anđele".

Poručila je da "ne trebamo izumiti kotač", već preuzeti postojeće prakse iz svijeta, a koje često nisu ni zahtjevne ni skupe.

Ekosustav, pojasnila je Ćenan, podrazumijeva povezanost između akademske zajednice, financiranja od strane raznih ulagača i fondova, postojanja inkubatora i akceleratora za startupove i slično. Rekla je da u Hrvatskoj to sve postoji, no nije optimalno povezano.

Hrvatskoj nedostaje sustavan pristup

Posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić je ocijenio da u Hrvatskoj nedostaje sustavan pristup, pa tako kada je riječ i o IT-u, dodajući da je udio tog sektora u BDP-u zemlje i dalje premalen.

Smatra da je tome upravo i zato jer država u svojoj razvojnoj strategiji nije IT postavila kao ključnu i stratešku razvojnu granu.

Gideon Brothers, tvrtka za robotiku i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, trenutno zapošljava oko 160 ljudi, uglavnom inženjera, ima proizvodne pogone u Osijeku i Zagrebu, a po riječima Edina Koče iz te tvrtke, proizvodnju u Hrvatskoj planiraju i zadržati, uz fokus na izvoz na američko tržište, gdje su otvorili i prodajno predstavništvo.

Kočo je Istaknuo i sjajne stručnjake koji u Hrvatskoj postoje, kao i dobru suradnju s domaćim fakultetima u njihovoj regrutaciji.

Suosnivačica fintech startupa Revuto Josipa Majić istaknula je brzorastuću industriju kriptovaluta, u koje mnoge žele ulagati, pa tako i u Hrvatskoj i regiji, gdje je ulagačka zajednica vrlo aktivna.

Regulatorno gledano, SAD je rezerviran prema toj industriji, dok su primjerice u Litvi i Estoniji, zbog prihvatljive i jednostavne regulacije, brojne fintech kompanije otvorile svoje urede.

Stoga smatra i da Hrvatska ima priliku privući takve kompanije.

Veliki potencijali obnovljivih izvora energije

Na forumu, koji je u povodu 30. godišnjice američko-hrvatskih diplomatskih odnosa organiziralo veleposlanstvo SAD-a, održan je i panel o energiji i klimatskim promjenama, na kojem je ataše za EU američkog ministarstva energetike Kyle Nicholas pohvalio napore Hrvatske u pogledu terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, rekavši i da se plin u Sjedinjenim Državama, u svjetlu događanja u Ukrajini, proizvodi što je moguće brže te nastoji prekooceanski dostaviti u Europu, pa tako i Hrvatsku.

Proizvodni kapaciteti su bukirani dugoročnim ugovorima, čaroban štapić iz perspektive države ne postoji, no zato su tu sjajne tvrtke putem kojih se nastoji osigurati što više energije za Europu, poručio je Nicholas.

Ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić rekla je da je u svim energetskim strategijama u Hrvatskoj kao jedan od ciljeva bila apostrofirana diversifikacija, kako u pogledu energenata, tako i dobavnih pravaca.

Poručila je da je LNG u ovom trenutku "game changer" u energetskom sektoru, a da je upravo diversifikacija pomogla u tome da do 1. travnja imamo stabilne cijene za kućanstva, a uglavnom i kupce iz industrije.

Izdvojila je da se žele ubrzati i proširiti procesi oko proizvodnje energije iz geotermalnih izvora, ne samo za proizvodnju električne energije, već i grijanje pojedinih gradova ili njihovih dijelova, a takvi projekti bi se trebali financirati i u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac rekla je da je sektor obnovljivih izvora energije (OIE) samo prije šest godina bio u vrlo lošem položaju, u smislu i pronalaska financiranja, dok je država u većoj mjeri bila usredotočena na uvoz energije.

U usporedbi tog vremena s današnjim, sektor obnovljive energije je u pogledu Vlade zauzeo strateški položaj, apostrofirala je Pokrovac, no i ustvrdila da na razini Hrvatske, a i regije, energetska tranzicija može ići puno brže.

Kao jedan od potencijala je izdvojila proizvodnju bioplina, za što je između ostalog potrebno uspostaviti suradnju s poljoprivrednim sektorom.

Izvršna direktorica nevladine organizacije TerraHub Sandra Vlašić upozorila je da s obzirom na povoljne vremenske uvjete, građani ni izbliza ne koriste dovoljno mogućnost ugradnje solarnih panela na krovove svojih kuća, a ponajprije zato jer ne znaju o tome dovoljno i nisu svjesni prednosti energetske samodostatnosti.

Stoga im ta organizacija pruža podršku oko takvih izbora, pri čemu je Vlašić istaknula da se u Zagrebu ugradnja solara na krov u prosjeku može isplatiti kroz 8-9 godina, a u Dalmaciji za još manje vremena.