De Meyer je održao prezentaciju na temu budućnosti telekomunikacijske industrije. Objasnio je kako će digitalna transformacija pomoći industriji u postizanju zacrtanih ciljeva u izazovnom okruženju svijeta koji se stalno mijenja.

Na primjeru virtualne stvarnosti ilustrirao je to koliko su potrošači  uzbuđeni zbog te tehnologije i čvrsto vjeruju u njenu perspektivu, no ona je još daleko od optimalne produktivnosti. Kako bi se postigla produktivnost novih tehnologija telekomi se moraju mijenjati

'Dosta se razgovora o inovacijama, svi žele povećati tržišne udjele, konkurencija nikad nije bila žešća, pritišću i over-the-top igrači (poput Skypea ili WhatsAppa), a ciljevi telekoma su smanjenje troškova uz rast ili barem zadržavanje iste razine prihoda', oslikao je De Meyer stanje u industriji te naglasio pet strateških fokusa: inovacije, digitalnu transformaciju, poboljšano korisničko iskustvo, tehnološku evoluciju te bolju sigurnost uz čuvanje privatnosti.

Jedan od glavnih govornika konferencije bio je Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma (HT). On je govorio o digitalnoj transformaciji najvećeg hrvatskog telekom operatera.

'Predvodimo digitalizaciju u Hrvatskoj. Apsolutni smo tehnološki lider. HT je bio među prvim telekomima u Europi koji su uveli 4G mrežu i koji su migrirali sve korisnike u All IP okruženje. Nudimo internet najvećih brzina u Hrvatskoj', rekao je Tomašković.

HT ima i vodeću ulogu u razvoju pametnih gradova u Hrvatskoj. 'Za to su zaslužni naši stručnjaci, ali i dobra suradnja s Deutsche Telekom grupom', rekao je Tomašković i dodao kako je stanje na tržištu izazovno:

'Nažalost, Europa zaostaje za globalnom konkurencijom. U SAD-u su samo četiri operatera na jednom velikom tržištu, a u Europskoj uniji radi oko 200 telekom operatera. Hrvatsku čeka još puno posla jer smo na europskom dnu po uvođenju optičkog interneta u kućanstva. Do 2020. sva kućanstva trebala bi imati brzi internet od 30 megabita po sekundi, a 50 posto kućanstava internet brzine barem 50 megabita po sekundi', napomenuo je Tomašković.

Da bi se ostvarili ti ciljevi, HT mora poduzeti teška i velika ulaganja u zasićeno i preregulirano tržište. Regulacija u Europskoj uniji, naime, vrlo je kompleksna, što telekomima otežava ulaganja, a Hrvatska nije iznimka u tome.

'HT je najveći privatni investitor u Hrvatskoj, ali imamo velike prepreke. Država s malo hrabrosti može ukloniti te prepreke. Građevinske dozvole su jako skupe i one su nam najveća prepreka. Ekstremna je i cijena prava korištenja zemljišta na kojem želimo postaviti infrastrukturu – ta cijena doseže deset posto vrijednosti cijelog telekom tržišta. Mnoge zemlje Europske unije daju besplatno građevinska zemljišta na korištenje, pogotovo ako su državna. Taj problem nije lako riješiti, ali brzom reakcijom Vlada bi mogla popraviti situaciju', rekao je.

Tomašković je podsjetio da HT želi investirati u brži internet i poboljšati hrvatsko gospodarstvo: 'Nedavno je završena studija koja pokazuje da HT u hrvatskom bruto domaćem proizvodu sudjeluje s tri posto te da indirektno stvara 27.000 radnih mjesta.'

Zaključno, poručio je da je internet danas važan kao što je to bila struja ili prometna infrastruktura u prošlosti:

'U HT-u vjerujemo da je tehnološki razvoj podloga za ekonomski rast i bolju produktivnost Hrvatske, kao i njenu znanost te obrazovanje. Želimo više doprinijeti, ali ovisimo o suradnji s državnom, koja može raditi bolje. Ne možemo sve sami.'

Zaključno, više detalja o pristupu digitalnim inovacijama u Swisscomu iznio je Markus Messerer, direktor korporativne strategije u tom švicarskom operateru.

'Život nam nije uvijek lak. Poteškoće s regulatorima su uvijek tema. U budućnosti ćemo morati potražiti partnere i sinergije, a u našem ekosustavu neke digitalne usluge mogu napredovati samo na taj način i donijeti nam prihode', poručio je Messerer.