Kako bi osigurala podršku gospodarskom rastu, Hrvatska bi restrukturiranjem javnih financija trebala smanjiti potrošnju za više od sedam posto BDP-a u srednjem roku, istaknula je viša glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster na današnjem predavanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Iako je do sredine prošle godine Hrvatska uspješno održavala makroekonomsku stabilnost i postupno dostizala dohodak zemalja Europske unije, pa je BDP mjeren prema kupovnoj moći došao na oko 60 posto prosjeka EU-a, stanje se otada znatno pogoršalo.
Zbog globalne krize došlo je do poskupljenja izvora financiranja, smanjenja potražnje za hrvatskim obveznicama, kao i priljeva kapitala i investicija, a situaciju dodatno komplicira visoka razina vanjskog duga, kao i ponovni rast nezaposlenosti.
Javna potrošnja u Hrvatskoj i dalje je previsoka te iznosi 49 posto BDP-a, prema 39 posto BDP-a u 10 tranzicijskih članica EU, pa je Svjetska banka u nedavnom izvješću preporučila smanjenje javnih rashoda za sedam posto BDP-a uz istovremeno poboljšanje kvalitete javnih usluga.
Time bi se uravnotežila potrošnja s prihodima, a to je važno zbog smanjenja vanjske ranjivosti i vanjskog duga, kreiranja fiskalnog prostora radi amortizacije dužih poremećaja na tržištu, te smanjenja poreznog opterećenja i povećanja cjenovne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kaže Madžarević Šujster.
Stoga bi trebalo započeti racionalizaciju i restrukturiranje rashoda u osam sektora: transportu, okolišu, obrazovanju, zdravstvu, mirovinskom sustavu, socijalnoj skrbi, subvencijama i javnoj nabavi.
Tako Svjetska banka hrvatskoj vladi preporučuje da zdravstvenu potrošnju sa sadašnjih preko sedam posto BDP-a smanji za dva posto BDP-a, i to povećanom upotrebom participacije, racionalizacijom troškova za lijekove, te poboljšanjem ciljanja skupina s niskim dohotkom u sustavu socijalne zaštite.
Svjetska banka upozorava na previsoku potrošnju za mirovinski sustav od oko 11 posto BDP-a, na premlade umirovljenike s prosječno 29,1 godinom radnog staža, te na povlaštene mirovine koje uživa čak 20 posto umirovljenika, a na njih otpada 2,2 posto BDP-a.
Stoga preporuča postupno povećanje dobi umirovljenja za žene na 65 godina, vraćanje stope umanjenja za rano umirovljenje na stare razine, te postupno usklađivanje povlaštenih novih mirovina s općim sustavom generacijske solidarnosti.
Također bi, zbog premale stope izdvajanja u drugi mirovinski stup od samo pet posto, tu stopu trebalo povećati na 10 posto, rekla je Madžarević Šujster.
Naša zemlja za socijalnu skrb izdvaja oko četiri posto BDP-a, što je puno u usporedbi s međunarodnim standardima, no premali dio toga ide siromašnima, svega 0,6 posto BDP-a. Socijalnu potrošnju trebalo bi smanjiti za oko 1,5 posto BDP-a te usto pojednostaviti naknade i objediniti ih, kao i uspostaviti jedinstveni registar korisnika socijalnih naknada.
Poseban problem su subvencije koje su na razini iznad tri posto BDP-a, tako da je potrošnja za subvencije kod nas pet puta veća nego u EU. I subvencije bi trebalo smanjiti, i to za dva posto BDP-a, te ojačati provedbu pravila o državnim potporama na temelju zakona iz 2005.
Predložene mjere poboljšale bi kvalitetu javnih usluga, te omogućile smanjenje poreznog opterećenja u srednjem roku, tvrdi Madžarević Šujster.
