Iz današnje perspektive, vjerojatno bi se moglo zaključiti da bi bilo bolje da je već 2009. Hrvatska zatražila aranžman s MMF-om budući da bi to vjerojatno ubrzalo strukturne reforme, rekao je guverner Hrvatska narodne banke Boris Vujčić na konferenciji Hrvatsko tržište novca koja je danas počela u Opatiji
Nepobitno je, kazao je, da je kontraciklična regulatorna i monetarna politika ostavila mogućnost izbora nositeljima ekonomske politike - učiniti neophodne strukturne reforme sami ili ući u aranžman s MMF-om.
Da politika HNB-a nije bila kakva je bila, aranžman s MMF-om bio bi neizbježan, kao što je to bio slučaj s nekim drugim zemljama, poručio je guverner.
Isto tako, dodao je, iako toga većina nije svjesna, ekspanzivna monetarna politika HNB-a omogućila je i posredno niže fiskalne deficite i manji javni dug, između ostalog smanjujući i rizike u bankovnom sustavu.
'Dakle, monetarna politika i bankarski sustav očito nisu ti koji su Hrvatsku učinili jednom od najsporijih zemalja u oporavku od recesije, kao što, bez ikakvog razumijevanja stvarnosti, još i danas neki tvrde. Dapače, monetarna politika i bankovni sustav su onaj dio gospodarstva koji još održava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje na razini na kojoj jesu. Oni koji nastoje i to, jedno od zadnjih uporišta stabilnosti Hrvatske, uništiti, moraju svima javno odgovoriti što nakon toga. Moraju odgovoriti što bi se, da uspiju u svojim namjerama, dogodilo s investicijskom perspektivom zemlje, štednjom, kakve bi bile fiskalne posljedice, perspektiva zapošljavanja, realne plaće i mirovine', zaključio je Vujčić.
