Kulturni, zdravstveni, politički, ruralni, vjerski i, dakako, toplički oblici su turizma koji čine bogatstvo zagorske turističke ponude, kaže županica, izdvojivši Istru i tamošnju razvojnu agenciju kao model koji valja slijediti. Iako Krapinsko-zagorska županija nije toliko financijski jaka, ističe županica, i ona je, poput spomenutog istarskog modela, preko lokalne razvojne agencije ZARA u suradnji s bankama koje su htjele pratiti projekte pomagala zainteresiranima da dođu do povoljnih kredita. Njihove je napore prepoznalo i Ministarstvo turizma, kaže županica, pa će uskoro krenuti atraktivne kreditne linije za one koji se žele baviti turizmom.

Imamo sedam malih gradova i svaki ima nešto ponuditi, a Zagorje će biti destinacija ugodna za rad, život i odmor. Sve što ljudi ovdje rade i proizvode, kroz turizam mogu i plasirati, optimistična je županica.

Glavni nositelj zagorskog turizma, slažu se svi, trebale bi biti toplice. Ovih se dana dovršava uređenje Krapinskih Toplica koje su dosad bile tek višegodišnje gradilište, Terme Tuhelj su 2003. godine preuzele slovenske Terme Olimia, a uz obnovu kompleksa prethodnih godina, u lipnju ove godine otvoren je hotel Well (četiri zvjezdice) sa 130 soba i kongresnim centrom kapaciteta 450 ljudi, investicija vrijedna približno 12 milijuna eura. Terme Jezerčica nedavno su otvorile novi vodeni park i wellness zonu, a u rujnu u Stubičkim Toplicama kreću zemljani radovi, ulaganje vrijedno 75 tisuća eura, najavljuje županica Borovčak.

Vlasnik agroturizma Vuglec breg, Boris Vuglec, veseli se ovim ulaganjima baš kao i njegov kolega Damir Podboj, vlasnik malog obiteljskog agroturizma Grešna gorica, no obojica smatraju da veza između zagorskih toplica i agroturizama ne funkcionira na razini, primjerice, susjedne Slovenije, koju obojica rado ističu kao pozitivan primjer. Zasad, smatra Boris Vuglec, toplice ne privlače toliko velik broj gostiju koji bi se bitnije odrazio kako na njegovo, tako i na poslovanje drugih agroturizama.

Istog je mišljenja i direktor Turističke zajednice Krapinskih Toplica, Ernest Svažić, koji smatra da u Hrvatskoj generalno nije dovoljno iskorišten potencijal toplica. Prema nalazima Akademije medicinskih znanosti, kaže Svažić, samo na području Zagorja nalaze se 22 lokacije s potencijalom za razvoj toplica, dok se realno turizam odvija tek na šest lokacija. Svažić smatra da bi se samo na području ove županije mogao formirati jači turistički biznis baziran na toplicama od onog u čitavoj Sloveniji.

Na Vuglec breg najčešće dolaze domaći gosti, korisnici zdravstvenih kapaciteta Krapinskih Toplica, ali i vikendaši iz Zagreba, no ni gosti iz europskih zemalja, zatim, Kanade, SAD-a i Japana nisu rijetkost. Otkrili su nas preko turističkih brošura i prospekata u koje je uvršteno i naše gospodarstvo, kaže Boris Vuglec. Prvi registrirani hrvatski agroturizam Grešna gorica s radom je krenuo prije 16 godina, priča vlasnik Damir Podboj, a do gostiju su dolazili preko brojnih promocija, nastupa na sajmovima, suradnje s turističkim zajednicama, ali i prekogranične suradnje sa slovenskim Atomskim toplicama. Osim gospodarske krize koja nije zaobišla nikoga, tom agroturizmu nije na ruku išla ni dugotrajna obnova dvorca Veliki Tabor, kao ni loša prometna povezanost prema Sloveniji, što je nedavno riješeno otvorenjem prekograničnog mosta Miljana.

Turistička sezona u Zagorju traje od proljeća do jeseni, s izuzetkom srpnja i kolovoza kada većina gostiju preferira jadranske destinacije. Direktor turističke zajednice Krapinskih Toplica Ernest Svažić smatra da kontinentalni turizam nije zapostavljen u odnosu na priobalni. Prednost kontinentalnog turizma je i u tome što nudi stabilno zapošljavanje, pa nema sezonskih oscilacija koje karakteriziraju priobalni turizam. U Krapinskim Toplicama, napominje Svažić, trebat će se prilagoditi promjenama u strukturi gostiju, budući da postoji vrlo jasna orijentacija prema ruskom i germanskom tržištu. Generalno, dodaje, Hrvatska nije dovoljno usmjerena na cjelogodišnji turizam, bilo u priobalju, bilo na kontinentu.

Namjeru da privuku goste tijekom cijele godine imaju i dva spomenuta agroturizma. U planovima obitelji Podboj koja vodi Grešnu goricu gradnja smještajnih kapaciteta visoko je na listi prioriteta, a na Vuglec bregu ponudu u budućnosti žele obogatiti i wellnessom. Iako različiti veličinom, brojem zaposlenih, ponudom i ostalim kapacitetima, oba spomenuta gospodarstva imaju svoju publiku.

Prije dvije godine u Krapini je otvoren novi Muzej krapinskih neandertalaca opremljen najsuvremenijim multimedijalnim i drugim sadržajima. Taj projekt vrijedan 60 milijuna kuna Zagorju je donio iznimnu vrijednost. S druge strane, u najpoznatijem selu na svijetu, kako voli reći zamjenik općinskog načelnika Kumrovca, Srećko Blažičko, dva velika objekta propadaju već godinama. Oba su u državnom vlasništvu.

U Spomen domu koji je s radom počeo 1974. godine susrećemo ljubaznu zaposlenicu. Nekolicina ih je još ovdje, održavaju hladni pogon, struju i telefone, grijanje je, zbog skupoće, odavno isključeno. Dok hodamo napuštenim prostorijama arhitektonski vrijednog Spomen doma koji obuhvaća devedeset tisuća četvornih metara, zrakom se širi miris vlage koja se zavukla u sve pore. Ipak, prostor dvorane sa 300 mjesta nedavno je bio u javnoj funkciji. Naime, tamo su, na radost Kumrovčana i njihovih gostiju, održane neke od projekcija Tabor film festivala. Teško je ovo gledati kako propada, kaže jedna od posljednjih zaposlenica Spomen doma dok zaključava vrata. Nakon 38 godina rada na ovom mjestu, danas vodi tek unaprijed izgubljenu bitku s vlagom. U znatno lošijem stanju je bivša Politička škola sa 260 soba, kinodvoranom, atomskim skloništem i sportskim terenima.

Prema riječima Srećka Blažička, rade se marketinške akcije kako bi se privukli potencijalni investitori kojih ni prije nije nedostajalo; nedostajalo je, kaže, političke volje. Svojedobno su, dodaje Blažičko, za ova dva objekta bili zainteresirani arapski i francuski investitori koji su ih htjeli prenamijeniti u objekte za elitni turizam. Valja spomenuti da je danas priličan broj onih koji smatraju da te prostore svakako treba urediti, ali da bi trebali ostati javni. I Kumrovec se, kao i ostatak Zagorja, opredijelio za turizam kao stratešku gospodarsku granu, a Blažičko se u potpunosti slaže sa zaključkom znanstvenog skupa održanog prije dvije godine prema kojem je Kumrovec regionalni brand, ne samo na prostoru Hrvatske, već i na prostoru susjednih zemalja, Italije, Mađarske, Austrije, Slovenije, kao i zemalja bivše Jugoslavije. Stoga neka vas ne začude turistički plakati za Kumrovec u Fažani. Osim toga, dodaje, Kumrovec ima potencijal i na kineskom tržištu, pa će neke od akcija svakako ići i u tom smjeru.
Na kraju, teško se ne složiti s riječima krapinsko-zagorske županice, Zagorje doista u turizmu ima perspektivu i resurse. Nadajmo se da će tim putem ići u skladu s prirodom i na korist društva.