Privremeno zatišje koje je na deviznom tržištu vladalo desetak dana u srijedu je opet prekinuto i turska valuta lira nastavila je gubiti na vrijednosti, čime su obnovljeni strahovi od mogućih posljedica za tamošnju ekonomiju. Turska lira je od početka godine do ovih dana u odnosu na dolar i euro deprecirala za više od 60 posto, od čega za dvadeset postotaka samo od početka kolovoza. Glavni razlozi za gubitak povjerenja u tursku valutu leže u sumnjama oko neovisnosti tamošnje monetarne politike i rastu napetosti između Turske i Sjedinjenih Američkih Država.

Najnoviji rast tečaja lire potaknula je objava analitičke kuće za procjenu kreditnog rejtinga Moody's koja je u utorak snizila ocjene rejtinga za dvadesetak turskih financijskih institucija zbog 'znatnog rasta rizika odigravanja negativnog scenarija'. Turske banke dosta ovise o inozemnom financiranju, a sa zaduženim kompanijama koje su godinama nakupljale kredite u dolarima i eurima te kojima prijete poteškoće u vraćanju tih kredita, predstavljaju ozbiljan rizik za tursku ekonomiju.

Turski dnevnik Hürriyet piše da je početkom tjedna turski ministar financija Berat Albayrak na pitanje medija kazao da 'ne vidi veliki rizik za tursku ekonomiju ili financijski sustav'. Iste novine donose i izjavu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana koji je u srijedu navečer kazao da je turska ekonomska infrastruktura dovoljno jaka da bi se izvukla iz sadašnjih problema. Erdoğan je vlastitog zeta Albayraka imenovao ministrom financija prije nepuna dva mjeseca, a taj je potez donio dodatnu nesigurnost oko toga koliko je turska središnja banka neovisna u provedbi monetarne politike.

No snažan pad vrijednosti turske valute donio je i neke, barem privremene, pozitivne efekte poput oporavka turizma i rasta luksuznog šopinga. Trgovački centri u Istanbulu, u kojima se nalaze trgovine luksuznih europskih brendova, ovih dana su preplavljeni kupcima. Prema izjavama jednog od direktora tih centara, u odnosu na prošlu godinu broj turista je skočio za 30 posto, a kupci iz arapskih zemalja i daljnje Azije u redovima čekaju otvaranje trgovina Louis Vuittona, Hermesa, Chanela i drugih.

Prije nego što proizvođači uspiju korigirati cijene, luksuzne ženske torbice i slična roba mogu se u Istanbulu kupiti i za 25 posto manju cijenu nego što bi trebalo platiti u nekom europskom centru ili kupnjom preko interneta. Nastavi li turska lira svoj pad, luksuz u Istanbulu mogao bi postati još jeftiniji, no porijeklo kupaca jasno pokazuje kakve stvarne efekte valutna kriza ima na Tursku: kupci su gotovo isključivo stranci, dok si turski građani ne mogu priuštiti skupu robu.

Drugi sektor koji bilježi pozitivne efekte od pada vrijednosti lire je turizam. BBC prenosi podatke britanske turističke agencije Thomas Cook, u kojoj kažu da im je broj rezervacija za odmor u Turskoj porastao za čak 63 posto. Avioni Thomasa Cooka sada za popularnu tursku destinaciju Antalyu iz Velike Britanije lete 57 puta tjedno u usporedbi s 41 letom prema španjolskoj Palma de Mallorci, donedavno destinaciji s najvećim brojem letova iz Britanije za tu kompaniju.

Njemačka agencija TUI, jedan od najvećih svjetskih turističkih operatera, još prije nekoliko tjedana objavila je da se Turska vratila među tri najpoželjnije ljetne destinacije za europske turiste te se na vrhu pridružila Grčkoj i Španjolskoj. Glasnogovornici agencije tada su izjavljivali da se 'svakako može vidjeti porast rezervacija za Tursku, a s padom vrijednosti valute može se pretpostaviti da je interes u međuvremenu još i porastao'.

Turski predsjednik Erdoğan još je sredinom kolovoza pozvao turske građane na dodatnu dobrodošlicu inozemnim gostima koji u ovom kriznom razdoblju u Tursku donose cijenjenu stranu valutu. 'Vi ste već vrlo dobri domaćini, ali nastavite tako i proširite svoje gostoprimstvo. Jer u trenucima kad neki ljudi odnose dolare izvan zemlje, oni ih donose nazad', kazao je Erdoğan aludirajući na turiste. Već u više navrata pad vrijednosti lire nazvao je inozemnom zavjerom i pozivao je građane da prodaju svoje dolare kako bi zaustavili deprecijaciju lire. Kad turisti ili građani svoje eure ili dolare mijenjaju za tursku liru, potražnja za njom raste i to bi trebalo stvarati pritisak na njeno jačanje, odnosno usporiti ili zaustaviti njen pad vrijednosti.

Dostupni podaci turskog ministarstva kulture i turizma pokazuju i vrlo konkretan skok. U prvih sedam mjeseci ove godine Tursku je posjetilo 21,6 milijuna stranih turista, što je za čak 25 posto više nego u istom razdoblju 2017. Ukupno je u Turskoj lani boravilo 32,4 milijuna turista, 28 posto više nego u 2016., kad je turski turizam imao snažan pad zbog rasta opasnosti od terorizma i političkih nemira. Najbrojniji inozemni turisti u Turskoj lani i ove godine su Rusi te čine oko 15 posto gostiju. Od zapadnoeuropskih država u Maloj Aziji najčešće borave Nijemci i Britanci, s time da Nijemci čine desetinu turista, a Britanci upola manji udio. Uz spomenute, među pet država iz kojih u Tursku dolazi najviše gostiju nalaze se još Iran i Gruzija.

Isti podaci pokazuju i da iz Hrvatske u Tursku na odmor odlazi relativno malo ljudi. U prvih sedam mjeseci ondje su boravile 22,3 tisuće hrvatskih građana, gotovo jednako koliko je u Tursku stiglo i iz ratom poharanog Jemena, a upola manje nego što je došlo iz daleke Argentine. No usporedbom s podacima iz prethodnih godina, može se vidjeti da čak i hrvatski turisti prepoznaju jeftinu priliku. Ove godine ih je, naime, gotovo dvostruko više nego što ih je iz Hrvatske u Tursku putovalo 2016. ili 2017.

Prema dostupnim podacima, turistički prihodi Turske godišnje se kreću između 20 i 22 milijarde dolara. Veći interes za ljetovanjem u Turskoj trebao bi povećati te prihode, no pitanje je koliko će u kombinaciji s tečajnim promjenama to točno biti vidljivo na kraju godine. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, britanski i njemački turisti, koji su najbrojniji zapadnoeuropski gosti u Turskoj, diljem svijeta lani su ostavili sveukupno više od 160 milijardi dolara.

Turskom turizmu i tamošnjoj ekonomiji će svakako dobro doći barem dio tog iznosa jer ako se ostvare crne prijetnje o posljedicama koje bi deprecijacija lire mogla ostaviti na cjelokupno gospodarstvo, nakon ljetnog odmora slijedi grub povratak u surovu realnost.