Podaci državnih statističara potvrđuju nastavak trenda intenzivnog iseljavanja mladih iz Hrvatske. Lani je trbuhom za kruhom krenulo 40.148 Hrvata, što je za 633 osobe više nego 2018., ali i 7204 manje nego 2017., kada smo imali rekordan broj iseljenika.

Statistika otkriva i pojačan interes za dolazak u Hrvatsku, o čemu svjedoči nagli skok broja useljenika. Naime do 2015. u Hrvatsku se useljavalo desetak tisuća ljudi godišnje, a proteklih nekoliko godina taj se broj višestruko povećao. Tako se u 2018. godini u Lijepu Našu preselila 26.029 osoba, a lani je broj useljenika dosegnuo gotovo 38.000.

U takvim okolnostima osjetno je smanjen negativan migracijski saldo. Dok je 2018. razlika između iseljenih i useljenih iznosila -13.486 stanovnika, lani je negativni saldo pao na -2422, što je najniži minus u proteklih desetak godina.

Treba naglasiti da podaci DZS-a o broju iseljenih iz Hrvatske nisu sasvim pouzdani jer podaci iz emigrantskih ureda pojedinih europskih zemalja ukazuju na veći broj doseljenika iz Hrvatske. To je zato što mnogi Hrvati odlaze u inozemstvo bez odjave prebivališta kako bi zadržali određena prava pa ih statistika ne registrira.

Većina iseljenih Hrvata otišla je u razvijene zemlje Europske unije, a oko četvrtine ih se preselilo u neku od ex-Yu zemalja. Od ukupnog broja iseljenih, gotovo polovica ih je kao novu domovinu odabrala Njemačku.

Zanimljivo je da je nakon Njemačke najviše Hrvata novu adresu prijavilo u Bosni i Hercegovini, u koju se preselilo 4415 stanovnika. Slijedi Austrija, u koju je lani otišlo nešto manje od 3000 hrvatskih građana.

Za razvikanu iseljeničku meku Irsku lani se odlučilo tek 1343 iseljenika, puno manje nego ranijih godina. Od zemalja bivše zajedničke države, uz Bosnu i Hercegovinu, najčešće odredište hrvatskih građana je Srbija, u koju se lani odselilo 2842 stanovnika (gotovo dvostruko više nego godinu ranije).

Istovremeno, iz spomenute dvije zemlje došlo je najviše useljenika. Iz BiH se u Hrvatsku doselilo 12.040 osoba, a iz Srbije 4800. Oko 4000 stanovnika došlo je iz Njemačke, a uglavnom se radi o Hrvatima povratnicima.

Kada je riječ o izvaneuropskim zemljama, najviše iseljenih Hrvata sreću je potražilo u SAD-u (358), Kanadi (256) i Australiji (207). S druge strane, po broju doseljenika prednjačile su azijske zemlje, iz kojih je u Hrvatsku došlo živjeti 3113 osoba.

Zahvaljujući pojačanom iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu, Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika ili više od pet posto populacije. Prema zadnjim procjenama DZS-a, u Lijepoj Našoj sredinom 2018. živjelo je oko četiri milijuna i 88 tisuća ljudi dok je prilikom zadnjeg službenog popisa 2011. evidentirano četiri milijuna i 280 tisuća građana.