U ladicama naših građana više je starih mobitela i ostalih elektroničkih uređaja, od kabela do laptopa, nego što Hrvatska ima stanovnika. Na taj se način gomila elektronički otpad koji čini čak 85 posto ukupnog otpada. Jedan od pritom najvećih problema zasigurno je neznanje građana kako ga zbrinuti na pravilan način
Tome je problemu odlučio doskočiti Hrvatski Telekom pokretanjem komunikacijske platforme 'Poziv koji ne propuštaš'. Putem te platforme pozivaju sve građane, neovisno o tome jesu li korisnici HT-a ili ne, da dođu u T-centre i ostave svoje elektroničke uređaje u posebnim kutijama, a HT će se pobrinuti da se ti uređaji pravilno zbrinu.
'Željeli smo da održivost ne samo da ostane u fokusu tvrtke kao dio našeg poslovanja, već je dodatno razvijati, a da pritom i naše korisnike usmjerimo prema njihovu zelenom koraku. Često govorimo o održivosti, no ključ je u praksi. Ovo je poziv svim građanima da u naše centre donesu mobitele, kabele i ostale elektroničke uređaje kako bismo se mi pobrinuli za njih. Podizanje svijesti o odgovornom i savjesnom zbrinjavanju elektroničkih uređaja i opreme je od presudnog značenja', istaknula je članica Uprave HT-a Nataša Rapaić.
vezane vijesti
Nova HT-ova platforma bavit će se općenito temama održivosti, a zbrinjavanje elektroničkog otpada tek je dio te vizije, rekao je Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije u HT-u.
Predstavio je i rezultate istraživanja provedenog nad reprezentativnim uzorkom kako bi u HT-u dobili pregled toga koliko hrvatski građani znaju o zbrinjavanju elektroničkog otpada, koliko ga količinski drže u svojim domovima te znaju li što se sve može zbrinuti.
'Čak pet milijuna mobitela nalazi se u ladicama naših građana. Pritom tek 40 posto ispitanika mijenja mobitel unutar dvije godine, što znači da raste i količina mobitela koji se ne koriste. Upitali smo građane i zašto zadržavaju mobitele – 66 posto kaže da to čine zbog rezerve dok ih 65 posto čuva mobitele kako bi ih dali obitelji.
S druge je strane istraživanje pokazalo da 23 posto ispitanika drži mobitele u ladicama i ne zbrine ih zbog straha da im netko ne ukrade podatke, a 13 posto jednostavno ne zna zašto ih drže. Također, čak šest posto ispitanika kaže da im nije praktično zbrinuti mobitel, odnosno ne žele uložiti trud u to, pa ispada da svaki 10. ispitanik baci mobitel u obično smeće. U HT-smo željeli doskočiti tom problemu', rekao je Vukasović.
Naveo je i da bi, ako računamo da je prosječna težina mobitela 170 grama, to na pet milijuna mobitela značilo da imamo 850 tona tereta. A ako ga pravilno ne zbrinemo, to će i dalje biti najbrže rastuća vrsta otpada.
'Ako zbrinemo pet milijuna mobitela koje čuvamo u ladicama i ne koristimo ih, osigurali bismo to da u atmosferu ne ispustimo 1500 tona ugljičnog dioksida', naglasio je Vukasović te dodao da čak 40 posto osviještenih ljudi po pitanju održivosti ne zbrinjava elektroničku opremu.
Mali broj njih zna da se i do 80 posto materijala iz mobitela može reciklirati te da se ta vrijedna sirovina može dalje iskoristiti. 'To je propuštena prilika, ali i šteta koju činimo ako ne djelujemo', istaknuo je Vukasović te dodao da polovica ispitanika ne zna da se reciklirati mogu i ruteri, tableti, printeri, punjači i laptopi.
No HT raduje podatak da je čak 49 posto ispitanika reklo da je spremno platiti za više ekološki mobitel koji stvara manje emisije CO2 prilikom proizvodnje te koji ima više materijala što se mogu reciklirati. Usto su tijekom 2021. i 2022. godine zbrinuli na tisuće mobitela.
'Prošle godine smo od onog što smo prodali zbrinuli otprilike tri posto. Ove godine rado bismo od 100 posto prodaje zbrinuli sedam posto, što je neki interni cilj. Što se dugoročnih vizija tiče, želimo do 2030. godine 100 prodanog i zbrinuti', istaknula je Rapaić.
