Krajem siječnja ove godine Ujedinjena Kraljevina je formalno prestala biti članicom Europske unije. Tri i pol godine nakon referenduma na kojem je usku pobjedu odnijela opcija koja je zagovarala odlazak i 47 godina nakon ulaska u članstvo EU Britanci se sada nalaze u svojevrsnom limbu između članstva i statusa tzv. treće zemlje. London i Bruxelles dogovorili su prijelazno razdoblje koje traje do kraja 2020. i tijekom kojeg je Britanija i dalje dijelom jedinstvenog tržišta i carinske unije s ostatkom EU.

Do prije nekoliko tjedana Britanci su imali i otvorenu mogućnost zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja, no od toga su odustali i kako sad stvari stoje s početkom 2021. dolazi i do pravog raskida, kraja brakorazvodne parnice. A sudeći po posljednjim izjavama dužnosnika zaduženih za pregovore između Britanije i EU i britanski i europski poduzetnici koji međusobno trguju imaju razloga strepiti od tog trenutka.

Ujedinjena Kraljevina je jedna od pandemijom najpogođenijih država u svijetu. Dosad je tamo zabilježeno tristotinjak tisuća zaraženih te 45 tisuća preminulih i jasno je da se otočna monarhija mogla i puno bolje pripremiti za epidemiju. Prvotni lakonski stav tamošnje vlasti ponešto se bio promijenio nakon što je u bolnici, s vrlo teškim oblikom bolesti, završio čak i premijer Boris Johnson, no u posljednje vrijeme Britanija popušta s mjerama suzbijanja u nadi da će tako potaknuti oporavak ekonomije.

A najnoviji podaci objavljeni u utorak pokazuju da je realna situacija daleko od optimističnih očekivanja. Tamošnji Ured za nacionalnu statistiku objavio je da je tijekom svibnja ekonomski rast, u odnosu na travanj, iznosio 1,8 posto. Ekonomisti su očekivali rast od oko pet posto. Statističari ističu da je radi kraha u prijašnjim mjesecima britanska ekonomija sada oko 24,5 posto niža nego što je bila u veljači. Mjesečni pad u ožujku iznosio je 6,9 posto, a u travnju rekordnih 20,4 posto.

Prema nekim procjenama i prognozama na razini cijele godine britansko bi gospodarstvo u 2020. moglo zabilježiti pad od desetak posto, a povratak na razinu otprije pandemije mogao bi se ostvariti tek 2022. godine. U tako nastalom kaosu Britanija mora pregovore s Europskom unijom privesti kraju kako bi se definirali trgovinski odnosi i kako bi se znalo po kojim pravilima britanski i europski poduzetnici mogu nastaviti međusobno poslovati.

Britanski ministar Michael Gove, zadužen za nadzor nad posljedicama prestanka članstva u EU, je tijekom vikenda izjavio da u pregovorima ima napretka, no da i dalje postoje razlike u stavovima. "Krajem ove godine napuštamo jedinstveno tržište i carinsku uniju bez obzira na vrstu sporazuma koju ćemo postići s EU", kazao je Gove čije riječi prenosi Reuters. "To će donijeti promjene i velike mogućnosti za koje se svi moramo pripremiti".

Glavni briselski pregovarač s Britanijom je krajem prošlog tjedna u sličnom tonu upozorio europske kompanije da se počnu ozbiljnije pripremati za mogućnost da između EU i Velike Britanije ne bude postignut poseban trgovinski sporazum. Michel Barnier je rekao da su pregovori "potvrdili da postoje znatne razlike između EU i Velike Britanije". Pregovori se nastavljaju ovog tjedna, i iako Barnier tvrdi da će ih nastaviti sa "strpljenjem, poštovanjem i odlučnošću", neka velika pitanja još su i dalje na stolu. Sporno je pitanje ribarstva i dogovora kojim bi se trebalo osigurati da Britanija neće kršiti europske standarde zaštite okoliša i društvenih politika, te pravila državne pomoći.

Europska komisija (EK) već je najavila da će od 2021. biti promjena u trgovini robom i uslugama, energetskoj i pravnoj suradnji, putovanjima i turizmu bez obzira na to hoće li se sklopiti novi sporazum ili ne. Londonska odluka da se ne zatraži produljenje tranzicijskog razdoblja znači da će iduće godine doći do "neizbježnih poremećaja", navode u EK, što bi moglo pojačati pritisak pod kojim se tvrtke već nalaze zbog pandemije koronavirusa.

EK strahuje da Britanija neće biti spremna za provođenje posebnog protokola koji je isplaniran kako bi se izbjeglo postavljanje fizičke granice između Sjeverne i Republike Irske. (Granična i carinska kontrola trebala bi se odvijati između Sjeverne Irske i ostatka Kraljevine). Iz britanskih poduzetničkih krugova prošlog je tjedna stiglo upozorenje da bi zbog postavljanja granica moglo doći i do porasta krijumčarenja iz EU.

Uz to, ako Britanija privremeno odobri povlašteni status robi koja dolazi iz EU, Britanija bi se mogla naći pred tužbama ostalih članica Svjetske trgovinske organizacije. U slučaju da EU i Britanija ne postignu nikakav trgovinski sporazum, trgovina bi se od početka iduće godine trebala odvijati po općim pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

Anketa jedne britanske lobističke udruge među poduzetnicima pokazala je da je samo četvrtina kompanija u potpunosti spremna za kraj tranzicijskog razdoblja. Gotovo polovica od blizu tisuću menadžera koji su anketirani krajem lipnja kazali su da se sada ne mogu pripremati, s time da sedmina njih kaže da ih ometa pandemija, dok gotovo trećina tvrdi da im nedostaju detalji oko promjena kako bi znali što se sprema.

S početkom ovog tjedna u Britaniji je krenula i kampanja pod krilaticom "Novi početak Ujedinjene Kraljevine: krenimo naprijed" kojom se potiče tvrtke i građane da se pripreme za kraj tranzicijskog razdoblja. Kampanja je usmjerena na Britance koji od 1. siječnja namjeravaju putovati u EU, na uvoznike i izvoznike, britanske građane koji borave u inozemstvu, kao i na građane EU koji žive u Britaniji. Vlast u Londonu uvjerena je da će kampanja biti dovoljna za adekvatnu pripremu za kraj tranzicijskog razdoblja.

Država namjerava investirati 705 milijuna funti u novu infrastrukturu, radna mjesta i tehnologiju kako bi se osigurala puna funkcionalnost britanskih graničnih sustava. Za izgradnju graničnih kontrolnih točaka i druge infrastrukture izdvojit će se 470 milijuna funti, dok će 235 milijuna funti biti potrošeno na informatičku tehnologiju i povećani broj carinika i djelatnika na granicama. Kratki rokovi u kojima se sve to treba provesti razlog su za opravdanu sumnju da bi s početkom iduće godine moglo doći i do povremenih prometnih zagušenja u Britaniji posebno na cestama koje okružuju luke preko kojih ide glavni dio trgovine s Europskom unijom.

Britanske vlasti namjeravaju granične provjere i birokratske formalnosti uvesti kroz tri faze kako bi se izvoznicima i uvoznicima osiguralo dovoljno vremena da se nakon gotovo pedeset godina opet vrate na stari način poslovanja. No, konačni obim posla oko moguće naplate carina, te naplate poreza na dodanu vrijednost ovisit će o uspjehu pregovora. A sudeći po posljednjim izjavama visokih dužnosnika iz Londona i Bruxellesa, uspjehu se nije lako nadati.