'Za pokretanje gospodarskog rasta važnije su strukturne reforme od fiskalnih rezova', poručio je Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo Alpe Adria banke, predstavljajući makroekonomske izglede za 2012. i 2013. godinu. U ovoj godini Stojić ostaje pri procjeni o padu BDP-a od 2 posto, na što će utjecati pogoršano inozemno okruženje, otežan pristup kreditima te Vladine mjere fiskalne konsolidacije. U idućoj godini očekuje rast BDP-a od samo 1 posto, što neće biti dovoljno za smanjenje nezaposlenosti i javnog duga
U prvom kvartalu Hrvatska je sigurno ušla u recesiju, o čemu svjedoči pad proizvodnje i investicija', ocjenjuje Stojić, ističući kao glavne uzroke slabljenja gospodarske aktivnosti: nekonkurentnost, pad potražnje iz inozemstva, pogoršane izglede za kreditnu aktivnost te zakašnjelu fiskalnu konsolidaciju.
Unatoč lošim izgledima, Stojić ne očekuje duboku recesiju, zahvaljujući solidnom globalnom rastu te ekspanzivnoj monetarnoj politici Europske centralne banke. U 2012. predviđa pad osobne potrošnje u odnosu na prošlu godinu za 0,6 posto, inflaciju od 2 posto, stopu anketne nezaposlenosti od 16,4 posto te prosječni tečaj eura od 7,55 kuna.
Stojić pozdravlja Vladine mjere fiskalne konsolidacije, ističući da one ne trebaju nužno biti prorecesijske ukoliko se otkloni strah od teže budućnosti, stabiliziraju dohodovna očekivanja i poboljša povjerenje investitora. Glavne zamjerke nalazi u precijenjenim prihodima i nedostatku reformskih sadržaja na rashodnoj strani proračuna.
'Strukturne reforme su važnije od fiskalnih rezova, a 'majka svih reformi' je reforma tržišta rada', navodi Stojić, koji je uvjeren da će o izmjenama Zakona o radu ovisiti održavanje kreditnog rejtinga Hrvatske. Smatra da je za Vladu sada povoljna prilika za ubrzanje reformi jer je javnost spremna na promjene. 'Nakon fiskalnih rezova koji predstavljaju pozitivan zaokret sada u zavoju treba dati više gasa', slikovito je pozvao Stojić na ubrzanje reformi.
Podaci o sporom oporavku proizvodnje i negativnom zaokretu u izvozu ukazuju na trajnu nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva. Stojić u ovoj godini ne očekuje značajniji oporavak izvoza, a ne vidi ni rast prihoda od turizma zbog lošije kupovne moći gostiju te nagovještaja 'cjenovnog rata' na Mediteranu.
Rizici refinanciranja postojećih dugova su smanjeni zbog suficita u platnoj bilanci, prvog nakon 15 godina. 'Inozemni dug se uspio stabilizirati na razini od 100 posto BDP-a, ali je i dalje visok, osobito ako se promatra omjer duga i izvoza robe i usluga', upozorava Stojić.
Uzimajući u obzir sva navedena ograničenja, Stojić prognozira spor oporavak. U 2013. godini očekuje rast BDP-a od samo 1 posto, što neće biti dovoljno za smanjenje nezaposlenosti i javnog duga.
S obzirom na dalek i neizvjestan put do fiskalne stabilnosti i stabilizacije tržišta, ne isključuje aranžman s MMF-om pomoću kojeg bi se obnovilo povjerenje investitora i ublažile potencijalne poteškoće u refinanciranju dugova.
