Registriranih 555 komada krivotvorenih novčanica u prvih šest mjeseci ove godine je pad za 62,7 posto u odnosu na ukupan broj krivotvorenih novčanica svih valuta registriranih u istom razdoblju 2018. godine, navode iz središnje banke.

Statistika HNB-a pokazuje da je na ukupni pad ponajviše utjecao pad broja krivotvorenih novčanica eura, za 81,4 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište, dok je istodobno broj krivotvorenih novčanica kune povećan, i to za 5,7 posto.

Naime, u prvom polugodištu ove godine iz optjecaja je bilo izdvojeno 278 komada krivotvorenih novčanica kune, dok su u istom razdoblju 2018. godine bile registrirane 263 krivotvorine.

Uzme li se u obzir da je prosječno u prvom polugodištu 2019. u optjecaju bilo 254,3 milijuna komada novčanica kune, može se utvrditi da je na milijun komada originalnih novčanica u optjecaju tijekom navedenog razdoblja evidentiran prosječno 1,1 komad krivotvorenih novčanica kuna, navode iz HNB-a.

Najčešće krivotvoren apoen domaće valute bila je novčanica od 200 kuna, na koju otpada 124 komada registriranih primjeraka krivotvorina kune ili 44,6 posto, a slijede novčanice od 1000 i 500 kuna koje zajedno čine udio od 38,1 posto u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica kune.

Nakon kuna, najčešće krivotvorine se odnose na novčanice eura, a od siječnja do lipnja registrirano je ukupno 224 komada krivotvorenih novčanica zajedničke europske valute, što je pad od 81,4 posto u odnosu na broj krivotvorenih novčanica eura evidentiranih u istom razdoblju lani, kada su iz optjecaja izdvojene 1203 krivotvorine eura.

Svaka druga krivotvorena novčanica eura odnosila se na novčanicu od 50 eura (112 komada), a veći udio u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica eura u prvih šest mjeseci ove godine imala je i novčanica u apoenu od 500 eura (26,3 posto). 

Krivotvorine registrirane u prvom polugodištu 2019. količinom i kvalitetom izrade nisu izazvale poremećaje u poslovanju s gotovim novcem, ni u specijaliziranim institucijama ni u javnosti, a nisu izazvale ni financijsku štetu većeg razmjera, kažu iz HNB-a.

"Rizik od pojave i zaprimanja krivotvorenog novca ne može se isključiti i uvijek se u poslovanju s gotovim novcem mora uzeti u obzir mogućnost prijevare. Vještačenjem krivotvorenih novčanica utvrđeno je da krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma i optički promjenjive boje, pa Hrvatska narodna banka poziva građane na pojačan oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu odluka HNB-a o uvjetima obrade i redistribuiranja novčanica", ističu iz središnje banke. 

Krivotvorene novčanice lako je prepoznati, dovoljno je provjeriti nekoliko njihovih obilježja primjenjujući jednostavnu provjeru "osjeti-pogledaj-titraj-provjeri", opisanu na internetskim stranicama HNB-a, navode iz središnje banke, podsjećajući uz ostalo da su izdali i seriju edukativnih video uradaka o zaštitnim obilježjima novčanica kuna, dostupnih na internetskim stranicama HNB-a  i njenom YouTube kanalu.