Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u studenome 2008. nije zabilježila značajniju promjenu u odnosu na listopad, ali se primjećuje mogući početak pada traženih cijena nekretnina. Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, cijene su zabilježile lagan
Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u studenome iznosila je 2.021 euro/m2, što znači da je zabilježila pad od 1,2 posto u odnosu na listopad, odnosno 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pokazuje indeks cijena nakretnina oglasnika CentarNekretnina.net .
Stanovi u centru i dalje su najskuplji s prosječnom cijenom od 2.575 eura/m2, što je čak 27 posto više od prosjeka. Prosječna tražena cijena stana u studenome u sjevernoj (podsljemenskoj) zoni u Zagrebu je 17 posto viša od prosjeka, te 21 posto viša od cijene u naseljima na jugoistoku (Borovje, Savica...), odnosno čak 38 posto viša od prosječne tražene cijene stana u Dubravi.
U odnosu na kvadratni metar stanova u Zagrebu, cijena kuća niža je u prosjeku za 36 posto. Prosječna tražena cijena za kvadratni metar kuće u Zagrebu i okolici u studenome iznosila je 1.297 eura što je za 3,2 posto više u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na studeni 2007., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene kuća narasle su za 5,6 posto.
Cijene nekretnina na Jadranu nisu zabilježile značajniju promjenu odnosu na prethodni mjesec, dok na godišnjoj razini bilježe rast od 6,1 posto.
Država i banke trebaju poticati gradnju
'Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) cijene novosagrađenih nekretnina i dalje rastu, iako znatno slabijim tempom u odnosu na prethodne godine. Istovremeno, agencije za nekretnine naglašavaju da je došlo do zamjetnog pada prodaje. Većina dionica građevinskih tvrtki na Zagrebačkoj burzi izgubila je u proteklih 6 mjeseci više od 70 posto svoje vrijednosti, a banke najavljuju podizanje kamatnih stopa u 2009. godini.
Istovremeno, investitori uvjeravaju javnost da nisu u mogućnosti sniziti cijene nekretnina jer bi to značilo poslovanje s gubitkom i opasnost da veliki broj zaposlenika u građevinskom sektoru ostane bez posla. U medijima se spominju rekordne zarade banaka, a te iste banke uvjeravaju javnost da nisu u mogućnosti sniziti kamatne stope i omogućiti građanima kupnju nikad nepovoljnijih stanova', komentira pomalo apsurdno stanje na tržištu nekretnina Domenico Devescovi, voditelj CentarNekretnina.net, dodajući da očekuje nastavak korekcije cijena u zadnjem mjesecu ove i u prvom tromjesečju iduće godine, kako u Zagrebu tako i na Jadranu.
On smatra da je najgori scenarij za banke, državu i investitore da se uspori aktivnost u građevinskom sektoru, a ukoliko sve navedene strane ne učine određene korake to će se vjerovatno i dogoditi. Banke će se suočiti sa investitorima koji nisu u mogućnosti servisirati svoje obveze i koji će morati drastično rezati troškove smanjenjem broja zaposlenih, a država će se morati suočiti sa povećanjem broja nezaposlenih i nižim poreznim prihodima.
Devescovi predlaže nakoliko mjera koje bi pomogle oživaljavanju tržišta nekretnina. Prvo, banke bi trebale sniziti kamatne stope i omogućiti kupcima nekretnina dostupnije uvjete kreditiranja jer je stambeno kreditiranje kod nas još uvijek jedan od najsigurnijih plasmana za banke. S druge strane, država bi pod hitno trebala uvesti oporezivanje neiskorištenog građevinskog zemljišta što bi zasigurno smanjilo cijenu zemljišta i omogućilo investitorima da plasiraju stanove na tržište po nižim cijenama.
Također, država bi mogla razmisliti o snižavanju i stope PDV-a na novoizgrađene stanove za kupce koji kupuju prvu nekretninu ili o subvencijama i na taj način omogućiti mladim obiteljima rješavanje stambenog pitanja. U ovom trenutku nam treba uzlet građevinskog sektora i stanogradnje, dok bi stagnacija i usporavanje bio siguran put u recesiju.