Iako su najveći hrvatski gradovi i dalje rekorderi po broju obrta, najveći rast u posljednje tri godine bilježe Vis i Dubrovnik. Dok je u Visu broj obrta s 92 na kraju 2015. skočio na 105, u Dubrovniku je narastao s 1198 na 1376. Apsolutni rekorder u brojkama je Zagreb, u kojem je lani bilo 12.390 obrta, 800 više nego prije tri godine. No od 127 hrvatskih gradova njih tek 57 bilježi rast broja obrta u posljednje tri godine dok ostatak stagnira ili pada, što se pripisuje gospodarskoj krizi
U Hrvatskoj je na kraju prošle godine bilo 77.335 obrta koji su zapošljavali ukupno 176.805 radnika, što je skok u odnosu na 2015., kada je bilo 76.222 aktivnih obrta i 174.942 zaposlenih u njima, piše gradonačelnik.hr.
Na ljestvici najuspješnijih po broju obrta na 1000 stanovnika trećina je gradova s jadranske obale. Najviše ih je u Hvaru, Novalji, Komiži, Rabu, Krku, Biogradu na moru, Cresu, Visu, Poreču i Supetru.
vezane vijesti
'Supetar bilježi rekordne brojeve u turizmu. Blizina kopna, produljenje sezone, ali i porast broja stanovnika, utjecali su na porast broja obrtnika. Novost je i nautički turizam jer od lani na raspolaganju imamo i stotinu vezova, što će nam omogućiti povećanje sezone. Donijeli smo novi prostorni plan koji omogućuje gradnju novih turističkih sadržaja, pa očekujemo izgradnju novog kampa, hotela, a otvorili smo i prvi kongresni centar', komentirala je gradonačelnica Supetra Ivana Marković rezultate istraživanja za gradonačelnik.hr.
U ovom jadranskom gradu nizom mjera potiču obrtnike i poduzetnike sufinancirajući kamate na poljoprivredne kredite, ali dijele i bespovratne novčane potpore u iznosu od sto tisuća kuna. Taj iznos ovdje planiraju povećati, ali i osmisliti nove poticajne mjere.
'S obzirom da su ljudi i njihova umijeća sav potencijal jedne lokalne zajednice, jedan od glavnih ciljeva Supetra je upravo nastojanje za stvaranjem dobre poslovne klime na otoku kroz sustavno poticanje edukacije i umrežavanje, što planiramo izgradnjom poduzetničkog inkubatora', dodala je ona.
Najveći pak skok u posljednje tri godine od 14,1 posto broja aktivnih obrta bilježe u Visu i Dubrovniku. Dok ih je u Visu na kraju 2015. bilo 92, lani je njihov broj porastao na 105, a u Dubrovniku skočio s 1198 na 1367. Slijede ih Vrlika, Korčula i Zabok. Među deset gradova s najvećim rastom upisali su se još Skradin, Solin, Sinj, Kaštela i Mursko Središće.
Apsolutni hrvatski rekorderi s najviše obrta su i najveći hrvatski gradovi. Ljestvicu predvodi Zagreb, u kojem je krajem prošle godine bilo 12.930 aktivnih obrta, što je za 800 više nego na kraju 2015. Slijedi Split s 2766 obrta, u Rijeci ih je bilo 2222, Zadru 1873, Puli 1476 te Osijeku 1402. U Dubrovniku je registrirano 1367 obrta, Šibenik je imao 1235, Velika Gorica 976, a Slavonski Brod 971.
Kriza je upravo najviše pogodila obrte, pa ih je u pet godina, od 2011. do 2016., u Hrvatskoj ugašeno oko 10.000, čime je izgubljeno 23.000 radnih mjesta. Unatoč svemu, zaključuje gradonačelnik.hr, obrtnici i mali poduzetnici su i dalje najvitalniji i najveći dio hrvatskog gospodarstva.
