Cilj istraživanja bio je saznati kakva su razmišljanja agencija o trenutačnom i budućem stanju na tržištu nekretnina. Agencijama su postavljena pitanja o prodajnim cijenama i cijenama najma nekretnina, o dijelu zakonske regulative i njenom utjecaju na poslovanje agencija te o utjecaju ulaska Hrvatske u EU na tržište nekretnina.

U pogledu kretanja cijenapolovica ispitanih agencija (51 posto) očekuje pad cijena stanova u idućih godinu dana te predviđaju prosječan pad od osam posto. Pad u najvećem broju očekuju agencije iz Šibensko-kninske županije, njih 75 posto, a u najmanjem one iz Istarske županije, njih 67 posto. Što se tiče najma, većina agencija (60 posto) smatra da će cijene najma stanova u idućih godinu dana stagnirati.

Pad cijena kuća predviđa 75 posto agencija za promet nekretninama i to od prosječno 10,4 posto. U najvećoj mjeri ga očekuju agencije iz Zagreba. Pad cijena apartmana i vikendica predviđa najviše agencija iz Zadarske županije, njih 83 posto. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj 68 posto agencija predviđa isto i to prosječno za 10 posto. Jedino agencije iz Istarske županije većinom ne predviđaju pad cijena vikendica. Prosječni očekivani pad cijena vikendica i apartmana je 10,6 posto.

U narednoj godini, većina agencija (63 posto) očekuje pad cijena građevinskih zemljišta i to za prosječni pad od 12,2 posto.

Sve agencije iz Zagrebačke i Šibensko-kninske županije smatraju da su tražene cijene nekretnina općenito previsoke. Jedino agencije iz Istarske županije u većini smatraju da su tražene cijene nekretnina odgovarajuće.

Kada je riječ o odnosu kvalitete i cijene, 46 posto agencija smatra da je novogradnja nekvalitetna i preskupa u odnosu na starogradnju. Četvrtina agencija smatra da je novogradnja kvalitetna, ali i skupa, a 24 posto smatra da je novogradnja kvalitetna i da joj je cijena korektna.

Da ulazak Hrvatske u EU neće značajnije utjecati na cijene nekretninasmatraju dvije trećine agencija. Suprotnog su mišljenja agencije u Istarskoj (67 posto) i Splitsko-dalmatinskoj (57 posto) županiji.

Na pitanje 'Podržavate li ideju stvaranja javnog registra ostvarenih cijena na tržištu nekretninama', većina agencija (71 posto) odgovorila je potvrdno.

Oko pitanja je li potrebno pojačati kontrolu državne uprave zbog evidencije svake obavljene kupoprodaje nekretnine, agencije su i ove godine podijeljena mišljenja. Da bi kontrolu trebalo pojačati, smatra 41 posto, a kao razloge navode postojanje agencija koje rade 'na crno' i izbjegavaju plaćanje poreza. No veći dio agencija, 59 posto, smatra da je postojeća kontrola dobra, što je nešto više u odnosu na prošlu godinu kada je 46 posto agencija smatralo da je postojeća kontrola dobra.