Dobavljači zahtijevaju da se produži rok nenaplate mjenica ili će tužiti banke, traže da se Sabor očituje o pojedinim stavkama lex Agrokora te da se Ramljak i ministrica Dalić službeno očituju o statusu svih mjenica te da se prizna da su one Agrokorov dug. Konačno, pritišću Ramljaka da čim prije digne novi kredit i krene s isplatom starih potraživanja.

Domaći ekonomisti takve zahtjeve smatraju nerealnima te se pitaju koga od dobavljača zapravo predstavlja Koordinacija koja je postavila ultimatum.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja ocijenila je u utorak da bi se o zahtjevima dobavljača Agrokora trebao postići dogovor bez ultimatuma, jer je svim stranama u interesu da sustav funkcionira.

Deranja je i na čelu Savjetodavnog tijela potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić za Agrokor, a ističe da je to tijelo za sada samo imalo konstituirajuću sjednicu te nije dobilo prvo izvješće od izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. Kako kaže, upoznata je sa zahtjevima dobavljača te smatra da se na dio njih može lako odgovoriti.

'Prijedlog je da se ipak stvari dogovaraju bez ultimatuma jer nam treba mir, treba naći nova sredstva financiranja, odnosno banke trebaju uskočiti. Treba nam i da sustav funkcionira, jer to je način da dobavljači dođu što više do svojih potraživanja', izjavila je Deranja, ističući da je to njezino mišljenje, koje nema veze sa stavom Savjetodavnog tijela.

Goranko Fižulić primjerice, rekao je za N1 televiziju kako Agrokor ima oko 6500 dobavljača, a njih 165 ima mjenice s regresnim pravom naplate. Od tih 165 samo su 48 proizvođači u prehrambenom kompleksu u domaćem vlasništvu, 30 su domaći koji su dijelovi multinacionalki, poput Coca Cole, Megglea i sličnih. Njih isto toliko su distributeri roba, a u ostatak od 53 spadaju svi, od izdavača novina, posrednika u nekretninama, vlasnika poslovnih prostora, pa do manjih faktoring društava. I još su tu četiri dobavljača koja spadaju u državu, dva HEP-a, Opskrba i Plin, Agencija za plaćanje u poljoprivredi i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Koga onda predstavlja ova grupa koja nešto uvjetuje?' pita se Fižulić.

S takvom ocjenom slaže se i krizni menadžer Danko Sučević, koji pojašnjava kako je u ovom slučaju riječ o dobavljačima Konzuma koji si nisu međusobna konkurencija.

'Oni će zajednički lakše postići neke ciljeve i mogu prijetiti obustavom robe jer si ne konkuriraju. Suštinski problem je Ramljak, a ne dobavljači. Problemi su komunikacija i krizni menadžment i to se vidi u svim točkama ultimatuma. Prva točka, prolongiranje memoranduma o nenaplati mjenica, nema nikakve veze ni s Agrokorom niti s Vladom. Vlada se hoće upetljati u nešto. Ako sam ja prodao svoje proizvode Agrokoru i za to dobio mjenicu koju sam poslije prodao banci za pet posto manje vrijednosti, to više nema nikakve veze s Agrokorom, a Ramljak se u to ide petljati i u to su se prvo upustili', rekao je tportalu Sučević.

Ramljak je dakle trebao reći da je Agrokor izdao mjenice, da je za njih odgovoran i da će ih platiti onome tko ih u trenutku naplate drži. Sve bi to dakle bilo jednostavnije, da je Ramljak jasno rekao: 'To nije moj problem'. 

'Ako prva točka ultimatuma ne ide prema Vladi ili Agrokoru, znači ide prema bankama, a dobavljači već u drugoj točci tvrde da će tužiti banke zbog prikrivenog kreditiranja Agrokora. Ja uopće ne znam kakve to veze ima. Dobavljači su svjesni da će banke naplatiti mjenice od njih, pa sad gledaju za što mogu tužiti banke kako bi se poboljšali pregovaračku poziciju. Banke memorandumom nisu ništa popustile ili se dogovorile s dobavljačima, samo su rekli da do 31. svibnja neće naplaćivati mjenice', dodaje Sučević.

Treća točka ultimatuma, senioritet svih potraživanja nakon 10. travnja, tj. nakon što je 'lex Agrokor' stupio na snagu, najmanje je sporna jer u Zakonu implicitno piše da nove isporuke roba imaju isti status kao i krediti uzeti nakon tog datuma. 

Najkontroverznija točka ultimatuma je posljednja, ona u  kojoj dobavljači od Ramljaka traže da u najkraćem roku dogovori novi kredit i podmiri dio starih obveza. Prema Sučeviću, otplata dijela starog duga je za Agrokor bila jednaka otvaranju Pandorine kutije.

'To je bila njegova najveća greška. Jednom kad se stare obveze krenu plaćati i kažeš da su ti bitni mali dobavljači, poljoprivrednici ili blokirani, ostali dobavljači se počinju pitati zašto oni nisu bitni. Sad se svi hoće naplatiti', rekao je Sučević tportalu. 

Dobavljači koji su se zaigrali s mjenicama su tvrtke čije je poslovanje bilo relativno problematično. Naime, umjesto da su od Agrokora uzeli mjenice i držali ih 30 dana, oni su ih krenuli prodavati bankama i faktoring društvima uz diskont. Zdravija poduzeća držala bi mjenicu te bi je naplatila od Agrokora nakon 30 dana, dok bi probleme s financiranjem tekućeg poslovanja riješila kreditom banke. Naime, platiti kamatu od pet posto na kredit je daleko manji trošak od prodaje mjenice za pet ili deset posto manju cijenu banci i to prilikom svake isporuke robe.

Sučević zaključuje da je možda i najveći problem Agrokora pad prometa u trgovinama Konzuma. Naime, Ramljak je izjavio da je u prva četiri mjeseca promet u Konzumu pao 12 posto. No Sučević podsjeća da je u prva četiri mjeseca maloprodaja u Hrvatskoj rasla. Za pretpostaviti je dakle da je prodaja Konzuma u siječnju i veljači bila ista kao lani, dok se sav pad koncentrirao u ožujak i travanj, zbog čega je sigurno pretpostaviti da je promet pao od 20 do 25 posto.