Generalni direktor Aluminija iz Mostara Dražen Pandža izrazio je u petak u Mostaru očekivanje da će se i hrvatska vlada uključiti u rješavanje njihovih problema, nakon što je Vlada Federacije BiH najavila poduzimanje mjera kako bi se pomoglo posrnuloj kompaniji koja se suočila s opasnošću gašenja zbog velikih gubitaka i neodržive cijene proizvodnje.
"Ne možemo službeno govoriti, ali i u RH se s velikom dozom zabrinutosti gleda na ovaj problem. Mi očekujemo potporu Vlade RH", rekao je Pandža na konferenciji za novinare u Mostaru. Dodao je kako imaju neslužbene informacije "o pozitivnim signalima iz RH". Direktor Pandža nije, međutim, objasnio na što pri tome misli.
Hrvatska je 12-postotni suvlasnik mostarskog Aluminija, dok po 44 posto udjela imaju Federacija BiH i mali dioničari, bivši radnici.
vezane vijesti
Komentirajući današnju najavu Vlade Federacije BiH da će poduzeti niz koraka kako bi se pomoglo nastavku opskrbom električne energije koja je došla u pitanje te nastavku stabiliziranja poslovanja, Pandža je rekao je kako mjere koje su javno objavljene "možda nisu primjerene", ali ih je ocijenio početak k novom, zdravijem i boljem Aluminiju.
"Bitan je stav vlade da 'Aluminij' mora raditi i da je interes radnika na prvom mjestu. Posebno nas raduje mjera resornog ministra da se 'Aluminiju' osigura opskrba strujom po konkurentnim cijenama", kazao je direktor Pandža.
Izvršni direktor Aluminija Boris Vican rekao je kako sva stajališta vlade nisu do kraja jasna, ali je ocijenio da bi stavljanje ove kompanije na 'topli pogon', što znači obustavu proizvodnje i samo održavanje ćelija u Elektrolizi pod naponom, samo donosilo nove još veće gubitke.
"Postoji mogućnost da se elektroliza stavi u hibernaciju ali bismo opet imali troškove za električnu energiju. Dakle, ne bismo imali proizvodnju, ali bismo imali troškove za struju", pojasnio je Vican.
Vlada Federacije BiH najavila je danas da će nastojati osigurati nastavak napajanja električnom energijom mostarske kompanije koja je i najveći potrošač u državi. Gubitci mostarske kompanije su se, po tim podacima, popeli na 344 milijuna maraka (oko 170 milijuna eura) jer ova kompanija zbog ranijih dugovanja ne može dobiti bankarska jamstva pa struju i sirovine kupuje po iznimno visokim cijenama.
