Investicijska klima u Hrvatskoj bolja je nego prije, ali i dalje je previše prepreka ubrzavanju investicija i to ponajprije administrativnih, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji "Zagreb Invest 2019.", u organizaciji Centra za razvoj i ulaganja
Sveučilišni profesor ekonomije Mladen Vedriš rekao je da Hrvatska i dalje nema dovoljno investicija, ali i da njihova struktura često nije adekvatna. Po njemu, naime, previše se ulaže u opće uvjete, kvalitetu života i sl., a premalo u proizvodnju i stvaralaštvo koji stvaraju porezne prihode, nova radna mjesta, pa se onda po po toj liniji diže i kvaliteta života.
"Javni sektor, prvenstveno država, preko svojih agencija i institucija mora učiniti dodatni napor na uklanjanju uskih grla. Uska grla za investicije su zakoni i propisi i njihova usklađenost, nedostatak stručne radne snage, a na trećem mjestu su kvaliteta infrastrukture, porezi i sl.", kazao je Vedriš. Dodao je da nije dovoljno ukloniti jednu prepreku već treba sinergijski djelovati prema svima, kako bi se stvorilo dobro poslovno okruženje.
vezane vijesti
Po njemu je, međutim, interes za ulaganja u Hrvatsku porastao na temelju članstva u EU-u, činjenice što su investicije ostvarene u širem krugu tranzicijskih zemalja koji je prihvatio prvi i drugi val investicija, te zbog toga što je Hrvatska korak po korak stasala i pokazala da je zainteresirana za širi spektar investicija.
"Mi smo otvoreni za investicije, a članstvo u Uniji čini Hrvatsku atraktivnijom. Hrvatska treba zasukati rukave i učiniti ukupnu investicijsku klimu boljom, da se može više i efikasnije investirati", zaključio je Vedriš.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić istaknula je da se u Zagrebu realizira preko 50 posto direktnih stranih ulaganja u Hrvatskoj. U Zagrebu se, kazala je, ostvaruje i trećina hrvatskog BDP-a što je po njoj dovoljan dokaz da je taj grad privlačna lokacija za investicije.
Prema uglednom Financial Timesu, navela je, Zagreb je kategoriziran kao sedma destinacija što se tiče troškova ulaganja, a osma destinacija u kategoriji gradova budućnosti. Poput Vedriša i ona smatra da ulaganja u Hrvatsku desetljećima koče sporost administracije, pravni propisi, kao i nedostatak adekvatne radne snage.
"Za nas u gradu Zagrebu svaki je ulagač respektabilan. Mi se moramo tako ponašati prema ulagačima, jer oni dolaze u stabilnu destinaciju u ekonomskom, gospodarskom i socijalnom smislu", rekla je Majić.
Predstavnik francuskog fonda za ulaganja u energetski sektor "Akuo Energy" Laurent Sessa istaknuo je da je taj fond uložio 36 milijuna eura u elektranu na biomasu u Grubišnom Polju, kao i u izgradnju velikog pogona za sušenje drvne građe.
Sljedeće investicije su im, najavio je, više vezane uz ekologiju i edukaciju uz ekološke teme. Podsjeti je i na uloženih 76 milijuna eura u izgradnju vjetroparka u Ogorju.
"Hrvatsku smo prepoznali kao plodnu zemlju za prave investicije, dobro smo primljeni i ovdje su zakoni na europskoj razini", rekao je Sessa, dodavši da su investicije dugotrajni projekti pa je, primjerice, za realizaciju investicije u Grubišnom Polju trebalo šest godina.
