Kršćani će reći da je ljubav prema novcu izvor svega zla. Vojskovođama je izvor mogućnosti i snage za ratovanje, revolucionarima ropski okov. No Niall Ferguson u 'Usponu novca' pokazuje da je novac zapravo temelj čovjekova napretka. Štoviše, otkriva i financijsku povijest kao ključnu sporednu priču cjelokupne povijesti. Kroz Fergusonov stručni objektiv velike povijesne događaje, likove i pojave ugledat ćemo u novom i jasnijem svjetlu.

Renesansna civilizacija odjednom će poprimiti bitno drukčije obrise: do procvata tržišta umjetnina i graditeljstva u tom je razdoblju došlo jer su talijanski bankari prihvatili arapsku matematiku. Zahvaljujući novim spoznajama, uvidjet ćemo da je uspon nizozemske republike zapravo plod velike pobjede prvog suvremenog tržišta obveznica nad nesolventnim habsburgovskim apsolutizmom. Osim toga, korijene Francuske revolucije pronalazimo u neodrživom porastu cijena dionica (burzovnom 'mjehuru') koji je izazvao jedan osuđeni škotski ubojica.

Ferguson objašnjava nastanak ključnih financijskih institucija i pojmova. Što je novac? Čime se bave banke? Koja je razlika između dionice i obveznice? Zašto uplatiti osiguranje, a zašto kupiti nekretninu? Što točno rade zatvoreni investicijski fondovi?

Ovo je i povijest sadašnjeg trenutka. Ferguson je posjetio New Orleans u eri nakon Katrine, pitajući se zašto slobodno tržište nije u stanju osigurati primjerenu zaštitu od katastrofe. U knjizi propituje i ishodišta aktualne krize izazvane prekomjernim odobravanjem rizičnijih hipotekarnih kredita. Što je možda i najvažnije, knjiga 'Uspon novca' nedvosmisleno pokazuje da će nova financijska revolucija unutar samo jednog naraštaja najveće zemlje na svijetu, Indiju i Kinu, izvući iz neimaštine i dovesti do bogatstva – riječ je o gospodarskoj transformaciji bez premca u cjelokupnoj čovjekovoj povijesti.

Ipak, glavna pouka financijske povijesti glasi: svaki će se mjehur prije ili kasnije rasprsnuti – prije ili kasnije pesimistični raspoloženi prodavatelji brojčano će nadmašiti optimistične kupce, prije ili kasnije pohlepa će se preko noći pretvoriti u strah. I upravo zbog toga, bilo da jedva spajate kraj s krajem bilo da plivate u lovi, ovo je idealan trenutak da shvatite pojavu i uspon novca. Zato posljednje poglavlje i nosi naziv, koji je mogao stajati i kao naslov same knjige, kako kaže sam autor: 'Propast novca'.

Niall Ferguson predaje povijest na Sveučilištu Harvard i poslovno upravljanje na Harvard Business Schoolu. Usto je viši predavač na oksfordskom Jesus Collegeu te viši suradnik Hoover Institutiona na Stanfordu. Napisao je uspješnice 'Paper and Iron', 'The House of Rothschild', 'The Pity of War', 'The Cash Nexus', 'Empire', 'Colossus' i 'The War of the World'. Djeluje i kao honorarni urednik u Financial Timesu. Time Magazine svrstao je Fergusona među 100 svjetskih najutjecajnijih ljudi.