Predstavljajući revolucionarnu ideju kojom će država doći do 800 milijuna kuna sa 'spavajućih računa', ministar Maras je rekao da je riječ o računima s malim iznosima fizičkih i pravnih osoba u bankama koji nisu aktivni, nego im se samo odbijaju naknade. Dodao je da su to računi koje građani zbog raznih razloga ne koriste šest-sedam godina.

Iz ministrove najave može se zaključiti da će se na meti naći svi računi neovisno o tome radi li se o preminulim osobama bez nasljednika ili živim osobama koji ne koriste sredstva s računa.

Stručnjaci smatraju da treba jasno definirati što se podrazumijeva pod pojmom 'spavajućih računa' te upozoravaju da je problematično bilo kakvo zadiranje u privatno vlasništvo.

'Ako iza tog prijedloga stoji ideja eksproprijacije privatnog vlasništva, tada to predstavlja revolucionarni zahvat', smatra ekonomski analitičar Damir Novotny koji ne poznaje takvu praksu u zemljama Europske unije.

Pritom napominje da u Hrvatskoj postoji mnogo neiskorištene imovine, uglavnom nekretnina, za koju se ne zna vlasnik i koju bi država trebala aktivirati. 'Ako doista postoji financijska imovina koja se ne krosti i za koju nema vlasnika, tada bismo morali tražiti rješenje u okviru pravnih sustava koje smo prihvatili', kaže Novotny.

Kada je riječ o ekonomskom aspektu, Novotny podržava ideju da država pokrene fondove za poticanje poduzetništva. Međutim, smatra da sredstva za njih prvenstveno treba osigurati kroz proračunske uštede. Kao dobar primjer navodi inicijativu talijanskog premijera Mattea Renzija koji je uštedama u proračunskoj potrošnji osigurao 13 milijardi eura za poduzetničke fondove.

Nema sumnje da se inicijativa ministra Marasa predstavlja još jedan udar na banke, koje imaju najviše koristi od 'mrtvih' računa budući da nesmetano koriste sredstva s tih računa.

Međutim, bankari zasad nisu raspoloženi za komentar ove ideje. Iz Hrvatske udruge banka samo kratko poručuju da banke posluju po važećim propisima, a iz tri najveće banke koje smo kontaktirali (ZABA, PBZ, Erste), nisu željeli otkriti koliko novca imaju na neaktivnim računima pozivajući se na poslovnu tajnu.

Iz Hrvatske narodne banke su nam poručili da najavu ministra Marasa ne mogu komentirati jer nemaju nikakvih informacija o tom zakonu u pripremi. Zanimljivo je da HNB niti ne raspolaže podacima o sredstvima na računima građana po kojima godinama nije bilo prometa, pa nije jasno na temelju čijih podataka je ministar Maras došao do iznosa o 800 milijuna kuna.

Nešto više o tretmanu neaktivnih računa saznali smo iz Erste banke u kojoj ističu da postupanje s takvim računima ovisi od slučaja do slučaja. Novac na računu klijenta koji ima pozitivno stanje veće od 100 kuna isplaćuje se vlasniku računa ili, u slučaju smrti vlasnika računa, njegovim nasljednicima temeljem predočene odgovarajuće dokumentacije.

Kada se radi o računima s pozitivnim ili negativnim iznosom do 100 kuna, koji su bez prometa dulje od 12 mjeseci, Erste banka ih može zatvoriti. Pritom napominju da se u tom slučaju sredstva uredno isplaćuju ako se vlasnik računa ili njegov nasljednik naknadno pojavi.

Što se tiče računa preminulih klijenata, odredbe pozitivnih propisa nalažu da banke, nakon što poduzmu sve propisane procedure, takve račune zatvore. 'Konkretan model kako će to operativno biti provedeno, u ovom se trenutku razrađuje na razini bankarskog sektora i u suradnji s nadležnim institucijama', napominju iz Erste banke.