Ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Damir Vanđelić pozdravio je na današnjoj press konferenciji donošenje Drugog programa mjera, kojim se detaljnije razrađuje način obnove nekretnina stradalih u obnovi, ali i korigiraju cijene izvođenja radova jer su dosad stvarale problem u provođenju odluka o rušenju
'Zbog niskih cijena nismo mogli provoditi odluke o rušenju jer nam se nitko nije javljao na natječaje. Za dio srušenih kuća pronašli smo donacije za usluge operativnog koordinatora, revidenta, tehničko-financijske kontrole projekata i stručnog nadzora, a sada možemo raspisati nove natječaje za preostale odluke o rušenju po novom cjeniku i vjerujemo da će se to sad brzo provesti', objasnio je Vanđelić na konferenciji za medije, pozdravivši i najave izmjene Zakona o obnovi.
Problem aktualnog zakona je previše provedbenih tijela u obnovi koja ne surađuju dovoljno, pa bi izmjenama zakona trebalo centralizirati vođenje projekata i nabavu.
vezane vijesti
'Također, zbog proglašene katastrofe u Sisačko-moslavačkoj županiji obnova 'zelenih' zgrada u segmentu hitnih intervencija tamo je organizirana (Središnji državni ured u Sisačko-moslavačkoj županiji organizira, ugovara, financira, provodi), a u ostalim područjima građani to moraju sami organizirati, financirati i predati zahtjev Ministarstvu. Zato hitne mjere (dimnjaci, zabatni zidovi, stubišta, dizala) treba rješavati organiziranom obnovom (financiranje, organizacija, provedba na Fondu i Središnjem državnom uredu). Problem su i neriješeni imovinskopravni odnosi, posebno u Gradu Zagrebu, kao i neusklađena participacija građana na područjima katastrofe i izvan tog područja, pa bi trebalo financirati konstrukcijsku obnovu u 100-postotnom iznosu na cijelom području pogođenom potresima', istaknuo je ravnatelj Fonda. Provođenje cjelovite obnove je ispravan konačni cilj, a sada je, nastavio je, fokus na konstrukcijskoj obnovi.
'Zato treba osigurati financiranje energetske obnove zgrada istovremeno s konstrukcijskom obnovom te osigurati kreditne linije građanima za financiranje preostalih segmenata do cjelovite obnove. Osim toga, u aktualnom zakonu propuštena je prilika urbane obnove gdje bi građani dogradnjama mogli financirati cjelovitu obnovu zgrada. Uslijed novih klizišta i likvefakcija tla, hitno treba izmijeniti urbanističke planove prema studijama Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, a novim Zakonom o obnovi trebalo bi definirati ubrzane točkaste izmjene urbanističkih planova prema urbanističkoj studiji za oštećene zgrade', ukazao je Vanđelić na što bi sve trebalo misliti prilikom izmjene Zakona o obnovi.
Podsjetio je da su poskupljenja građevinskog materijala i usluga globalna realnost, pa bi trebalo izmijeniti Zakon o obveznim odnosima te donijeti građevinske uzance.
Nužno je kadrovski ojačati Fond, ali i Ministarstvo graditeljstva, kako bi se ubrzala obrada zahtjeva građana i donošenje odluka. Fond za obnovu dosad je od resornog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimio 57 odluka, od čega ih se 21 odnosi na rušenje kuća uništenih u potresu, a preostale na isplatu novčanih naknada za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće. Srušene su četiri kuće, provedena su 224 postupka javne nabave, a poništeno ih čak 98, kako je ranije pojašnjeno, zbog preniskih cijena. Dosad je Fond isplatio ukupno 689 naknada šteta uzrokovanih potresom, ukupne vrijednosti 35.827.981,27 kuna.
Osim toga, Fond je zaprimio i 101 privremenu odluku te 132 zaključka kojima Ministarstvo od Fonda traži utvrđivanje činjenica u upravnom postupku obrade zahtjeva za obnovu, poput bruto površine zgrada, ocjene konstrukcija ili tehničko-financijske kontrole.
