Želimo li vraćati dug, plaće i mirovine morale bi biti niže za 20 posto, a toga se neće htjeti prihvatiti niti jedna politička opcija, jer bi ih birači kaznili, smatra Ljubo Jurčić predviđajući 'mađarski scenarij' i u nas
U Razgovoru za Novi list, ekonomist, sveučilišni profesor i saborski zastupnik SDP-a Ljubo Jurčić iznio zanimljivu misao o mogućem kriznom scenariju u Hrvatskoj. 'Dogodit će nam se da će Vlada pasti, a neće imati tko preuzeti vlast, kao što se dogodilo u Mađarskoj. Ondje je zbog krize pala vlada, a nije bilo nikoga tko bi je preuzeo pa je potom imenovani premijer više bio administrator', rekao je Jurčić.
Svoju je misao argumentirao tvrdnjom da su, makroekonomski gledano, Mađarska ali i Grčka došle u situaciju da im na naplatu stigne sve ono što je prijašnjih godina neracionalno potrošeno, a neizbježno je rezultiralo padom životnog standarda. U Hrvatskoj, gdje je, kaže Jurčić, godišnja potrošnja prosječno bila od 8 do 10 posto veća od proizvodnje, nagomilan je strahovito velik dug, a da bi se on smanjio, javnu potrošnju treba smanjiti za znatno više od osam posto i bez daljnjih zaduživanja.
– Ako dug želimo otplaćivati uz ovakvo ponašanje i način proizvodnje, onda potrošnju moramo smanjiti ispod domaće proizvodnje za još desetak posto. Kad se sve to zbroji, javnu potrošnju bismo (mirovine, plaće i ostalo, nap.a.) prosječno trebali smanjiti za 20 posto, što ne izgleda baš blistavo, smatra Jurčić.
Tu nastupa mogući politički problem, jer teško je s postojećim domaćim iskustvom zamisliti vladu, odnosno političku stranku ili grupaciju, koja bi se upustila u takve radikalne rezove, a da s druge strane ne stavi na kocku svoj politički rejting i dobre izborne izglede u budućnosti. U toj situaciji nije nezamisliv 'mađarski scenarij' o kojemu govori Jurčić. To više što su sličnosti dviju država, kada su u pitanju uzroci i posljedice ekonomske krize, velike.
Uzroci tamošnje krize u mnogo čemu su slični ovdašnjima. Neodgovorna fiskalna politika, pumpanje državnog proračuna, nekontrolirani rast javne potrošnje i golemi vanjski dug, koji je u jednom trenutku dosegnuo sto posto BDP-a, što bi se, prema nekim analitičarima, uskoro moglo dogoditi i ovdje.