Premda će Vlada biti pod velikim pritiskom Europske komisije za provođenje fiskalne konsolidacije, analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta ne očekuju značajnije reformske poteze u predizborno vrijeme
Predstavljajući nove kvartalne analize i prognoze, analitičari Ekonomskog instituta osvrnuli su se na mjere koje Vlada mora provesti za smanjenje proračunskog deficita. Prema njihovom mišljenju, Vlada će prije ili kasnije morati provesti 'rezanje' plaća u javnom sektoru jer su ostale mjere štednje dobrim dijelom iscrpljene. Pritom ističu da analiza izrađena prošle godine, u kojoj je sudjelovao Ekonomski institut, pokazuje da u javnim institucijama ima dosta prostora za uštede na plaćama novom sistematizacijom radnih mjesta i korekcijom koeficijenata.
Iako je Vlada prije nekoliko dana najavila uvođenje kriterija uspješnosti u javnom sektoru, a pripremaju se i intenzivni pregovori sa sindikatima oko kolektivnih ugovora, analitičari Ekonomskog instituta smatraju da Vlada ipak u predizbornoj godini neće značajnije zadirati u plaće. Stoga u 2015. očekuju deficit opće države od pet posto, što je znatno iznad postavljenog cilja Europske komisije (3,5 posto), zadanog u proceduri prekomjernog deficita.
Značajniju fiskalnu konsolidaciju smanjenjem plaća u javnom sektoru očekuju tek 2016, a trebala bi je provesti nova Vlada. Pritom upozoravaju da će se u početku zbog smanjenja plaća smanjiti i prihodi državnog proračuna pa očekuju da će deficit u 2016. biti tek nešto manji od onog u 2015, na razini od 4,8 posto BDP-a
Inače, najnovije ekonomske prognoze Instituta ukazuju na blag oporavak gospodarstva u 2015. i 2016. U odnosu na siječanjsku prognozu, procjena rasta BDP-a za 2015. ostala je jednaka, 0,2 posto, dok je procjena za 2016. smanjena za desetinu postotnog boda i sada iznosi 0,8 posto.
Doprinosi rastu donekle su izmijenjeni u odnosu na ranije prognoze te se tako zbog neizvjesnosti na tržištu rada i niskog povjerenja potrošača u ovoj godini očekuje stagnacija osobne potrošnje, a tek u 2016. blag rast od 0,2 posto. Za razliku od ranije prognoze o blagom padu investicija, po novoj će investicije u 2015. padati sedmu godinu ponajprije zbog nedostatka investicija u javnom i privatnom sektoru, kao i nedovoljno iskorištenog pristupa fondovima EU-a.
Pozitivan doprinos rastu i dalje će imati jedino neto izvoz te bi u 2015. trebao rasti 3,5 posto. Kada je riječ o tržištu rada, analitičari Ekonomskog instituta ne očekuju značajnije pozitivne pomake, prvenstveno zbog daljnjeg pada investicija i stagnacije BDP-a. Stoga u 2015. prognoziraju stopu nezaposlenosti od 19 posto, a u 2016. tek blag pad na 18,5 posto.
