Država će 2,43 milijardi kuna glavnice i kamata za obveznice za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine manjim dijelom, u iznosu od 482,3 milijuna kuna, isplatiti iz državnog proračuna, a većim će dijelom to pokriti dugoročnim deviznim kreditom u iznosu od 260 milijuna eura, objašnjeno je na današnjoj sjednici Vlade.

Kredit su odobrile Erste & Steiermaerkische Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, svaka u iznosu 130 milijuna eura. Kamatna stopa na kredit je nepromjenjiva i iznosi 5,5 posto godišnje, a kredit će se vraćati u pet jednakih godišnjih rata, objasnila je ministrica financija Martina Dalić

Inače, obveznice za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine, u iznosu od 24,5 milijardi tadašnjih hrvatskih dinara, izdane su za sanaciju bankarskog sustava, a imatelji tih obveznica su uglavnom banke.

Njihova posebnost je da im se glavnica svakih šest mjeseci uvećavala za indeks proizvođačkih cijena u industriji, pa je tako i krajem lipnja uvećana za 3,2 posto, a na to se onda primjenjivala kamatna stopa od pet posto godišnje, objasnila je Dalić i zaključila da se novim zaduženjem, 'osim povrata obveza iz 1991, osigurava i provođenje strategije upravljanja javnim dugom te da se nepovoljniji instrumenti financiranja zamjenjuju povoljnijima'.

Istaknula je i da je u ovom vremenu financijske krize i nepovoljnih zbivanja na financijskom tržištu agencija Moody's jučer Hrvatskoj potvrdila važeći rejting (Baa3) i potvrdila ocjenu izgleda 'stabilan'.

Razlozi za to su činjenica da će Hrvatska 2013. postati članica EU i da u ovom razdoblju ostvaruje primjeren odnos između gospodarskih kretanja u zemlji i prosjeka EU. Hrvatska bilježi razinu BDP-a prema paritetu kupovne moći od 20.000 dolara po stanovniku, kazala je Dalić.

Vlada ima bolje procjene gospodarskog rasta od MMF-a

Nakon što je Međunarodni monetarni fond u redovnim jesenjim prognozama srezao procjenu hrvatskog gospodarskog rasta, oglasio se i ministar gospodarstva Đuro Popijač, doduše, poslije sjednice Vlade.

Zamoljen od novinara za komentar najnovije ocjene MMF-a, Popijač je kazao: 'MMF je korigirao procjene rasta za većinu zemalja i, naravno, opća gospodarska situacija diljem svijeta još uvijek je zaista problematična i mislim da ćemo mi onako kao što smo i dosada činili, učiniti sve da ublažimo posljedice gospodarske krize i da potaknemo gospodarski rast. Naravno da ćemo se s mjerama morati usklađivati prema tome kakva će biti naša okolina, gleda se gospodarstvo u cjelini.'

Komentirajući rast eura, Popijač je kazao da HNB poduzima sve da zaštiti tečaj kune te se opet vratio na gospodarski rast ustvrdivši da ga Hrvatska ostvaruje i da će on sasvim sigurno biti veći od 0,8 posto do kraja godine te da će se onda ovisno o situaciji prilagođavati i mjere.

Optimističan je bio i ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Petar Čobanković koji baš i nije htio komentirati pad koji prognozira MMF, pa je samo kratko kazao da 'Vlada ima svoje bolje procjene'.

Inače, Vlada je s današnje sjednice u treće saborsko čitanje uputila Prijedlog Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora kojim se obrtnicima omogućuje kupnja poslovnih prostora u vlasništvu države, županija, gradova i općina, a novina u odnosu na drugo čitanje jest to što se omogućuje plaćanje u obrocima.