Vlada je krajem srpnja usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2018. do 2020. godine, koje se, osim što su donesene na vrijeme i što se u njima planira smanjivanje deficita i duga, po pristupu i sadržaju ne razlikuju bitno od prethodnih, navodi se u novom osvrtu Instituta za javne financije (IJF).
U osvrtu, objavljenom u petak, poručuje se da je forma zadana postojećim Zakonom o proračunu manje-više zadovoljena, no za uspješnu fiskalnu konsolidaciju i provedbu reformi neophodnih za ostvarivanje ekonomskog rasta, trebalo bi promišljenije, sveobuhvatnije, dugoročnije i transparentnije pristupiti cjelokupnom fiskalnom procesu koji će obuhvatiti ne samo državni proračun, već lokalne proračune, izvanproračunske korisnike i javna poduzeća.
Ravnateljica insitituta Katarina Ott piše kako Vladu valja pohvaliti jer je Smjernice donijela na vrijeme jer one inače redovito kasne.
No, poručuje i da bi smjernice, kao i prijedlog proračuna, morale spadati u akte koji se obavezno upućuju u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
vezane vijesti
‘Vlada bi na taj način mogla otkriti stavove, prijedloge i interese javnosti i saborskih zastupnika u vezi svojih želja da, primjerice, nabavlja borbene zrakoplove, proširuje prava i skrb o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, ukida smanjenja mirovina ostvarenih po posebnim propisima ili povećava izdvajanja za zaposlene u državnim službama’, navodi se u osvrtu.
Postavlja se i pitanje ima li bitnih razlika između ovih i većine prethodnih smjernica? ‘Gledaju li se samo ključne brojke, planirano smanjivanje deficita i duga je odlična vijest, no sve ostalo kao da je uvijek manje-više isto’, poručuje Katarina Ott.
vezane vijesti
Tako ukupni rashodi državnog proračuna u apsolutnim iznosima i dalje rastu, a smanjenje njihova udjela na ispod 34 posto BDP-a planira se tek 2020.
Potreban radikalno novi pristup
Premda je jedan od glavnih ciljeva porezne reforme smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, prihodi od poreza i doprinosa državnog proračuna se – i bez prihoda od poreza na dohodak prebačenih lokalnim jedinicama – u apsolutnom iznosu stalno povećavaju, navodi se u osvrtu.
U smjernicama se, također, planira 47 posto veći prihod od prodaje nefinancijske imovine, s 560 milijuna kuna planiranih u 2017. na 823 milijuna kuna u 2018., koji se najvećim dijelom treba ostvariti prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata u vlasništvu države te postrojenja i opreme.
‘S obzirom na optimističnost očekivanih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, gotovo 2,2 milijarde kuna u razdoblju od 2018. do 2020., nemoguće je ne prisjetiti se očekivanja u nekim od prethodnih smjernica - za 2016. plan 629 milijuna kuna, a ostvarenje 450 milijuna kuna’, navodi se u osvrtu.
Katarina Ott poručuje i to da, uz sve najave reformi, struktura prihoda i rashoda poslovanja kao da je zadana.
‘Vlade se mijenjaju, reforme se najavljuju, a ta struktura je uvijek manje-više ista’, poručuje Ott i navodi da u strukturi prihoda poslovanja nema velikih promjena.
Zbog prepuštanja poreza na dohodak lokalnim jedinicama, blago se smanjuje udio poreznih prihoda, a povećava se udio pomoći jer će, kako se navodi u Smjernicama, ‘značajan porast imati prihodi od pomoći EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi’.
‘Valja se samo nadati da će se očekivani porast od 23,6 posto pomoći, s 11,2 milijarde kuna planiranih u 2017. na 13,8 milijardi u 2018., ovoga puta i ostvariti, jer do sada obično nije bilo tako’, navodi se u osvrtu.
Navodi se i da u rashodima poslovanja već uobičajeno dominiraju naknade građanima i kućanstvima, te rashodi za zaposlene, a svi se rashodi poslovanja povećavaju. Iznimka su, ističe se, samo financijski rashodi, i to zbog povoljnijih uvjeta servisiranja javnog duga.
‘Premda je riječ o dokumentu koji bi se već i po samom naslovu trebao odnositi na cjelokupnu ekonomsku i fiskalnu politiku, Smjernice nažalost detaljno obrađuju samo državni proračun. O smjeru kojim se planira kretanje financija izvanproračunskih korisnika, javnih poduzeća i lokalnih jedinica malo se što može saznati’, navodi se u osvrtu.
Zaključuje se da je neophodan radikalno novi – promišljeniji, sveobuhvatniji, dugoročniji i transparentniji – pristup ne samo državnom proračunu, već i, primjerice, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, Hrvatskim cestama i Hrvatskim željeznicama.
‘U protivnom će se iz godine u godinu tek krpati rupe i voditi beskrajne, jalove rasprave o neznatnim, postotnim povećanjima i sniženjima pojedinih stavki proračuna’, zaključuje Katarina Ott.
