Prosječna neto plaća za prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 6715 kuna i bila je nominalno viša za 2,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a kada se uzme u obzir inflacija, realni rast iznosio je 1,4 posto.

Međutim u mjesecima lockdowna uočljivo je usporavanje rastućeg trenda pa je tako u svibnju prosjek spušten na 6655 kuna, a godišnji rast prosječne neto plaće iznosio je nominalno tek 0,5 posto (realno 1,1 posto).

Na održavanje pozitivnog trenda najveći utjecaj imale su lani dogovorene povišice za javne i državne službenike te dizanje minimalne plaće. Po rastu prosječnih primanja u prvih pet mjeseci prednjačili su djelatnici u zdravstvu, kojima su plaće skočile gotovo devet posto, premašivši 8000 kuna, zahvaljujući povećanju osnovice i dodataka te pojačanom radu tijekom pandemije. Istovremeno, u javnoj upravi plaće su ojačale 6,4 posto, a u obrazovanju 5,9 posto.

Unatoč teškim posljedicama pandemije koronavirusa na gospodarstvo, i u većem dijelu privatnog sektora zasad je izbjegnuta korekcija plaća, ponajprije zahvaljujući isplati 4000 kuna državnih potpora za očuvanje radnih mjesta.

Sudeći po rastu neto plaća od šest posto, koronakrizu su nabolje podnijele banke i osiguravajuće kuće, čiji su zaposlenici i ranije prednjačili po primanjima. Snažan rast plaća (+5,2 posto) vidljiv je i kod administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti s dna 'platne liste', među kojima dominiraju uslužni radnici u zaštitarstvu i održavanju zgrada.

Natprosječan rast plaća i dalje bilježe trgovina i prerađivačka industrija. Riječ je o sektorima koji zapošljavaju najviše radne snage i u kojima postoji stalni pritisak na povećanje primanja zbog manjka radnika.

Međutim u prerađivačkoj industriji postoje osjetne razlike u kretanju plaća ovisno o djelatnostima. U prvih pet mjeseci ove godine najviše su profitirali radnici u duhanskoj industriji, u kojoj su plaće rasle više od 20 posto, dok su u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda potonule više od 30 posto.

Od 19 skupina djelatnosti realni pad plaća pretrpjele su četiri, a prednjači naftna industrija. Zbog dramatičnog pada cijena nafte u Ini i drugim kompanijama iz naftnog sektora plaće su srezane u prosjeku za 6,8 posto. Međutim i nakon snažne korekcije proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda najbolje je plaćena djelatnost s prosječnim neto primanjima od 10.357 kuna.

Razorne posljedice koronakrize na svom novčaniku osjetili su zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu i prijevozu. U minusu su i djelatnici u 'ostalim uslužnim djelatnostima', među kojima su najugroženiji zaposlenici servisa za popravak računala i predmeta za osobnu uporabu, kojima su primanja srezana za više od 20 posto.

Pritisak na plaće očekuje se i u idućim mjesecima pa će do kraja godine vjerojatno biti mnogo više gubitnika.