Gledano po regijama, slika konkurentnosti u 2010. nije se znatnije promijenila u odnosu na 2007. godinu: Sjeverozapadna Hrvatska i dalje zauzima vodeće mjesto, Jadranska regija je druga, a na začelju su Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.

Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010 predstavili su danas u zagrebačkom hotelu Westin Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Nastavak je to istraživanja započetog prije četiri godine.

Zadnji podaci pokazuju da su regionalne razlike i dalje velike te da je u razdoblju od 2007. do 2010. ostvaren vrlo malen napredak u premošćivanju jaza između manje i više razvijenih županija.

Iste županije nalaze se među prvih pet, dok isto tako čvrsto začelje drže županije koje su najviše bile pogođene ratom: Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija.

Svih deset županija koje imaju niži rang konkurentnosti imaju i niži indeks razvijenosti (ispod 75 posto prosjeka BDP-a Hrvatske po glavi stanovnika), što pokazuje da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti

Predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić istaknuo je da je vrijeme da se Hrvatska pogleda u ogledalo i suoči s poraznim brojkama.

'Konkurentnost nam na globalnoj razini pada iz godine u godinu, a prema podatku MMF-a za prošlu godinu, Hrvatska je lani po rastu BDP-a bila tek na 175. mjestu od 184 promatrane zemlje u svijetu', istaknuo je Mudrinić.

Bez konkurentnosti Hrvatska ne može privući znanje i kapital te postoji opasnost, upozorava, da nespremna uđe u EU i tako postane 'potencijalni plijen' razvijenijih zemalja. Zbog toga je on, kaže, 51 posto za ulazak Hrvatske u EU, a 49 posto je rezerviran

'Pali smo duboko. Doveli smo sami sebe u tu poziciju iako imamo nevjerojatne resurse. Nedostaje nam dugoročan program i menadžment koji bi ga provodio. Imamo pravo zahtijevati odgovornost za vođenje države koje bi omogućilo rast i razvoj svake županije', naglasio je Mudrinić.

Članica NVK-a Slavica Singer, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, rekla je da Hrvatska funkcionira na principu 'silosa', bez horizontalne komunikacije i koordinacije između pojedinih ministarstava, institucija i lokalnih uprava, sve zbog izrazite politizacije.